Poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka u Skupštini Srbije, Ahmedin Škrijelj, oštro je danas u parlamentu reagovao na odluku Stranke pravde i pomirenja (SPP) Usame Zukorlića da ne podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koju je predložila poslanička grupa "Pokret slobodnih građana - SDA Sandžaka - Partija za demokratsko djelovanje".
Škrijelj je poručio da je odbijanjem da glasaju za Rezoluciju SPP "uvrijedio žrtve genocida" i stao na stranu onih koji, kako je rekao, relativizuju najteži zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
- Ako je Srebrenica ozbiljna tema, kako to da se o njoj priča uz kafu u skupštinskom bifeu? - rekao je Škrijelj, dodajući da je za Bošnjake Srebrenica pitanje identiteta, a ne "kafanska tema".
On je prozvao poslanike Zukorlićeve stranke pitanjem "Koje ste vi nacionalnosti?", naglašavajući da su Bošnjaci u Srebrenici ubijani upravo zbog svoje nacionalne pripadnosti te da je glasanje protiv Rezolucije "sramota SPP-a i njihovog lidera Usamea Zukorlića".
"Pokazali su da su im važnije funkcije u Vladi Srbije nego ponos i dostojanstvo bošnjačkog naroda", poručio je Škrijelj.
Tokom burne rasprave, ministar u Vladi Srbije i lider SPP-a Usame Zukorlić uzvratio je Škrijelju da "ne treba da se brukaju pred Skupštinom i cijelom Srbijom", pozvavši ga da razgovaraju o tome kako mogu zajednički doprinijeti razvoju Sandžaka.
"Da gleda cijela Srbija kako ne treba dvojica pripadnika istog naroda da se ponašaju, pogotovo u državi gdje smo 2,5 posto", rekao je Zukorlić.
On je tvrdio da su poslanici SDA Sandžaka "pobjegli iz sale" prilikom glasanja, te da su time pokazali neiskrenost prema temi Srebrenice. Naveo je i da je njegov poslanik Edin Numanović dao prijedlog kako treba pristupiti toj temi, ali da je Škrijelj taj poziv odbio.
Škrijelj mu je uzvratio da je "najveća izdaja učestvovati u Vladi u kojoj ministar pravde brani Ratka Mladića", te da Zukorlićeva stranka "nema moralno pravo da priča o Srebrenici".
"Ako ste nešto konkretno uradili za Sandžak, pokažite dokumenta, i ja ću prvi priznati. Ali i vi i ja znamo da ništa niste znali da uradite", poručio je Škrijelj.
"Režimski Bošnjaci" i Ugljaninov naslijeđeni sukob sa Zukorlićem
Škrijelj je podsjetio da je SDA Sandžaka svake godine predlagala usvajanje rezolucije o Srebrenici, dok SPP, kako je rekao, "nikada u deset godina parlamentarnih mandata nije pokrenuo ni jednu inicijativu o tome".
On je također branio rad predsjednika SDA Sandžaka Sulejmana Ugljanina, naglasivši da je "nikada nije koristio Srebrenicu za političke poene niti za pranje biografije".
"Ljudi u Tutinu i širom Sandžaka dobro razlikuju prave borce za prava Bošnjaka od režimskih Bošnjaka", rekao je Škrijelj, aludirajući na Zukorlićevu bliskost s vlastima u Beogradu.
Zukorlić je na to odgovorio podsjećanjem da je SDA Sandžaka bila dio vlasti u Srbiji od 2008. do 2014. godine, te upitao koliko su tada puta podnijeli prijedlog rezolucije o Srebrenici.
"Godine 2010. usvojena je rezolucija o Srebrenici kao zločinu, za koju je SDA tada glasala. To je dokaz njihove dvostruke politike – jedno govore kad su u vlasti, drugo kad su u opoziciji", rekao je ministar.
Tokom rasprave, predsjednica Skupštine Ana Brnabić više puta je pozivala Škrijelja i Zukorlića da se uzdrže od međusobnih prozivki, podsjećajući da tema Srebrenice nije bila na dnevnom redu, već da se rasprava vodi u okviru redovne sjednice jesenjeg zasjedanja.
Škrijelj je, međutim, insistirao da ministar Zukorlić odgovori na njegova poslanička pitanja i predoči inicijative koje je SPP do sada pokretao. Na kraju mu Brnabić nije dala pravo na repliku.
"Što se tiče ponude da Vas posjetim u kabinetu, doći ću kad vas, zajedno sa koalicionim partnerima, izbacimo iz njega", zaključio je Škrijelj, što je izazvalo burne reakcije u sali.
Podsjećamo, Narodna skupština Srbije jučer nije usvojila prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koji je bio predložen povodom 30. godišnjice genocida.
Rezolucija je trebalo da potvrdi obavezu Srbije da se jasno distancira od negiranja genocida i odbrani dostojanstvo žrtava, ali je većina poslanika odbila njen prijem u proceduru.
Ova odluka ponovo je otvorila duboke političke i identitetske podjele među Bošnjacima u Sandžaku - između onih koji zagovaraju principijelnu borbu za istinu o Srebrenici i onih koji, prema kritikama, svoje političke pozicije grade kroz bliskost s beogradskim režimom.