"Za razliku od mandata Komisije (Jean-Claudea) Junckera ili prvog mandata Ursule von der Leyen, kada u centru briselske politike nisam osjećao iskrenu političku volju da se ostvari proširenje za bilo koju zemlju kandidatkinju, ovaj put moram priznati da je atmosfera malo drugačija", rekao je Plenković na događaju Second Annual Croatia Summit u zagrebačkom hotelu Westin.

Luksemburžanin Juncker bio je na čelu Komisije od 2014. do 2019.

"Ovog puta možemo osjetiti političku volju u izvršnoj vlasti EU-a, čak i u većini zemalja članica, pa i velikih, da je možda došlo vrijeme da se nakon Hrvatske, koja se pridružila 1. jula 2013., pridruži još neko", dodao je Plenković.

Komisija bi željela otvoriti pregovaračke klastere s Ukrajinom i Moldavijom do kraja ove godine. Međutim, o tome odlučuju države članice i to jednoglasno. Za sada te jednoglasnosti nema jer se Mađarska oštro protivi članstvu Ukrajine u Uniji, podsjeća Hina.

Hrvatski premijer podsjetio je da postoje dvije grupe zemalja kandidatkinja: Ukrajina i Moldavija u jednoj, te zemlje jugoistočne Evrope, odnosno zapadnog Balkana, u drugoj grupi, pri čemu je kao onu koja prednjači istakao Crnu Goru.

"Mislim da bismo mogli, ako uspiju biti tehnički spremne, politički imati neku odluku za neke prije 2030.", rekao je Plenković.

Međutim, ponovio je svoje tvrdnje da će apsorpcioni kapacitet bloka biti ključan za dinamiku proširenja, pozivajući se na četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993. koji se tiče budžetskog troška proširenja i uticaja novih članica na odnose između zemalja koje doprinose i onih koje sredstva koriste.

"Gotovo 80 posto evropskog budžeta zapravo pune 10 najbogatijih zemalja Unije, dok se na sve ostale odnosi oko 20 posto. Bogatije zemlje, osnivačice, velika, snažna privreda, nisu nužno oduševljene da manje zemlje, koje doprinose veoma malo, dolaze za sto i u suštini jednako odlučuju o velikim politikama, naročito kada je riječ o pitanjima gdje se zahtijeva jednoglasnost", poručio je hrvatski premijer.

Podsjetio je da su se Njemačka, Francuska i Italija nekada odrekle dva komesara u Komisiji u korist proširenja.

"I (sada) imaju jednak broj uticajnih ljudi kao zemlje koje doprinose veoma malo. Stoga su proces odlučivanja i budžetske implikacije u srcu procesa proširenja", pojasnio je.

Na pitanje o migracijama, Plenković je odgovorio da je Hrvatska, iako se nalazi na zapadnobalkanskoj, odnosno istočnomediteranskoj migrantskoj ruti, sada "ruta niskog intenziteta".

"Imamo oko 7000 policajaca koji čuvaju granicu s Bosnom i Hercegovinom, imamo prirodne granice, rijeku Savu koja je veoma visoka, veoma visoke planine koje je teško preći čak i krijumčarima... Ne mislim da smo potpuno zaustavili nezakonite migracije, ali smo ih učinili veoma, veoma rijetkim", kazao je Plenković.

Naglasio je da čak i slovenački, austrijski i italijanski podaci pokazuju da znatno manje ljudi uspijeva nezakonito prelaziti granice.

Odgovarajući na pitanje o uvođenju osnovne vojne obuke, Plenković je rekao da oko 15.000 pripadnika oružanih snaga u izmijenjenim globalnim okolnostima "nije dovoljno" s obzirom na agresiju na evropskom tlu.

"Suočili smo se sa stvarnošću da se Evropa ili NATO više ne mogu uzimati zdravo za gotovo... Tokom proteklih 10 godina imali smo veliku tranziciju s istočne vojne tehnologije i sada kupujemo više zapadne. Promijenili smo zakonodavstvo i vojnika stavili u središte. Sljedeći korak je imati širu populaciju u Hrvatskoj koja je barem upoznata s osnovnom vojnom obukom", istakao je Plenković.

"Također, u našem susjedstvu imamo zemlje koje nisu ni u Uniji ni u NATO-u te moramo biti svjesni moguće nestabilnosti širom kontinenta", kazao je Plenković.