Neprestane zemljotrese vjerovatno izaziva serija pomijeranja rasjeda, ali su oni veoma neobični, rekao je za LiveScience Dejvid Pajl, profesor geologije Univerziteta u Oksfordu.

"Problem sa ovim događajem je što vidimo zemljotres za zemljotresom za zemljotresom. Sve se dešava pod vodom i veoma je teško predvidjeti šta će se desiti sljedeće", rekao je Pajl, koji je proučavao vulkan Santorini.

Egejsko more je na maloj ploči Zemljine kore, koja se rasteže dok afrička ploča klizi ispod evroazijske. To razvlačenje, dodao je on, vodi do pokreta rasjeda koji onda izazivaju zemljotrese.

"Oblast je pogođena malo jače nego 2011. i 2012. i stopa detektovanih zemljotresa je veća, ali fokus je van vulkana", rekao je Pajl.

Većina zemljotresa desila se između drugog podvodnog vulkana Kolumba, koji je 7 kilometara sjeveroistočno od Santorinija, i malog ostrva Anidros.

Iako naučnici vjeruju da ovog puta zemljotrese pokreće kretanje tektonskih ploča, nisu svi sigurni da li postoji veza između serije zemljotresa i potencijalne vulkanske aktivnosti Kolumba.

"U stvari ne znamo mnogo o dubinskim sistemima snabdijevanja vulkana magmom", rekao je Pajl.

Vulkan Kolumbo posljednju erupciju imao je 1650, kada je pokrenuo katastrofalan cunami u kome su razorena ostrva u regionu.

Santorini je oblikovala takozvana minojska erupcija prije oko 3.600 godina. Isti vulkan je prije oko 520.000 godina imao "jednu od dvije najveće erupcije u ovom dijelu svijeta", prenosi "Telegraf ".