Prvi musliman na čelu New Yorka: Iz Izraela "vrište" od muke zbog njegovog izbora, Trumpa hvata panika zbog budućnosti
Ono što su mase ljudi širom svijeta priželjkivale, u utorak je postalo zvanično - najveći grad u Sjedinjenim Američkim Državama ima svog prvog muslimanskog i prvog južnoazijskog gradonačelnika.
Otkako se demokratski socijalista Zohran Mamdani prvi put uključio u utrku za gradonačelnika New Yorka, 34-godišnji zastupnik u državnoj skupštini iz Queensa se iz gotovo potpune anonimnosti uzdigao u centar nacionalne pažnje.
Njegova smjela, ljevičarska platforma je oživjela progresivce, uzdrmala njegovu Demokratsku stranku i izazvala oštre kritike predsjednika Donalda Trumpa i drugih republikanaca.
"Friško" lice na političkoj sceni
"Danas smo govorili jasnim glasom - nada je živa", rekao je Mamdani pristalicama nakon što je pobijedio na izborima.
Za razliku od svojih etabliranijih protivnika, Mamdanijeva nova perspektiva, mladost i nova ljevičarska platforma uzbudili su i na kraju osvojili birače željne svježijeg političara.
"Neka Gradska vijećnica, s našim saosjećanjem, našim uvjerenjem i našom jasnoćom, bude svjetlo koje je našem gradu i našoj naciji toliko očajnički potrebno", rekao je Mamdani u sedmici kada je izabran.
Indijskog porijekla
Rođen u Ugandi, od roditelja indijskog porijekla, Mamdani se preselio u New York sa svojom porodicom kada je imao sedam godina. Pohađao je Srednju školu prirodnih nauka u Bronxu, a kasnije je stekao diplomu iz afričkih studija na Bowdoin Collegeu, gdje je suosnovao kampusnu podružnicu Students for Justice in Palestine.
Sa složenim skupom identiteta - indijskim, afričkim, američkim - suočio se s optužbama za manipulisanje politikom identiteta kada je 2009. godine u svojoj prijavi za Univerzitet Columbia identificirao svoju rasu kao "azijsku" i "crnu ili afroameričku".
Odgovorio je na optužbe rekavši da pokušava uhvatiti "puninu svog porijekla" unutar ograničenih okvira obrasca.
Vjeru isticao tokom kampanje
A tokom svoje kampanje, milenijski progresivac se oslanjao na svoje korijene u raznolikom gradu.
Također je svoju muslimansku vjeru učinio vidljivim dijelom svoje kampanje. Redovno je posjećivao džamije i objavio predizborni video na urdu jeziku o krizi troškova života u gradu.
"Znamo da stajati u javnosti kao musliman ujedno znači i žrtvovati sigurnost koju ponekad možemo pronaći u sjeni", rekao je na jednom skupu.
Mamdani i njegova supruga, 27-godišnja sirijska umjetnica Rama Duwaji iz Brooklyna, upoznali su se putem aplikacije za upoznavanje Hinge.
Njegova majka, Mira Nair, je proslavljena filmska redateljica, a otac, profesor Mahmood Mamdani, predaje na Columbiji. Oba roditelja su bivši studenti Univerziteta Harvard.
Prije nego što je ušao u politiku, radio je kao savjetnik za stanovanje, pomažući vlasnicima kuća s niskim primanjima u Queensu da se bore protiv deložacija.
Poput svojih protivnika, Mamdanijeva kampanja za gradonačelnika uveliko se fokusirala na to da grad učini sigurnijim i pristupačnijim.
Međutim, on je forsirao radikalnije načine za postizanje tih ciljeva - od kojih će neki biti neistražena teritorija za New York City, piše BBC u svojoj postizbornoj analizi.
Prema riječima profesorice komunikacija na Američkom univerzitetu Jane Hall, dio onoga što je Mamdanija učinilo tako uspješnim tokom njegove kampanje bilo je to što su ga mlađi birači doživljavali kao autentičnog na društvenim mrežama.
"Ne morate biti mladi da biste to mogli učiniti, ali mislim da morate biti viđeni kao autentični i da govorite o onome što je ljudima važno na način koji je moderan i koji tjera ljude da žele biti na tom putu", rekla je Hall.
Prijetnje i uvrede Trumpa
Mamdanijevi kritičari tvrde da on nema dovoljno iskustva da efikasno vodi najveći američki grad.
Trump je pokušao da ga predstavi kao radikalnog, više puta ga nazivajući komunistom, iako je Mamdani često odbacivao tu etiketu. Predsjednik je također prijetio da će uskratiti federalna sredstva Mamdanijevoj administraciji.
Nakon što je proglasio pobjedu u utrci za gradonačelnika, Mamdani se direktno obratio predsjedniku SAD-a sa riječima: "Donalde Trumpe, budući da znam da gledaš, imam četiri riječi za tebe: Pojačaj zvuk (Turn the volume up). Da bi došao do bilo koga od nas, morat ćeš se probiti kroz sve nas".
Trump je odmah reagovao na društvenim mrežama sa: "...I TAKO POČINJE!"
Andres Bernal, bivši savjetnik za politiku predstavnice New Yorka Alexandrije Ocasio-Cortez, kaže da demokrate mogu učiti iz Mamdanijeve sposobnosti povezivanja s ljudima.
"Današnji republikanci oblikuju javni diskurs i pokušavaju oblikovati političku svijest u ovoj zemlji. Dok demokrate nekako samo pretpostavljaju da ljudi imaju fiksna uvjerenja i gledaju ankete i pitaju, u redu, kako uskladimo ono što govorimo s onim što mislimo da ljudi vjeruju", kaže Bernal.
Visoka cijena stanovanja jedna je od najčešćih pritužbi stanovnika na život u gradu koji nikad ne spava.
Prosječna cijena najma garsonjere na Manhattanu u novembru 2025. iznosi 4.778 dolara (preko osam hiljada KM), što je povećanje od skoro 20% u odnosu na tri godine ranije, prema podacima sajta za prodaju stanova RentHop. U Brooklynu, prosječna cijena najma jednosobnog stana iznosi 3.625 dolara (oko 6100 KM), što je povećanje od oko 5%, prema podacima RentHop-a.
Jedna od najčešće spominjanih tačaka Mamdanijevog plana za stanovanje je zamrzavanje stanarine na četiri godine za milion gradskih stanova sa stabilizovanom stanarinom.
"Ovo je grad u kojem svaki četvrti stanovnik živi u siromaštvu, grad u kojem 500.000 djece svake noći ide spavati gladno", rekao je Mamdani za BBC raniej.
Dodao je da je New York grad koji je u opasnosti da izgubi ono što ga čini tako posebnim.
Međutim, istraživači iz Maverick Real Estate Partners tvrde da bi zamrzavanje stanarina bilo bi "katastrofalno" za mnoge vlasnike zgrada, trajno smanjujući njihov neto operativni prihod.
Obećanja o namirnicama, brizi o djeci i autobusima
Mamdani je vodio kampanju kako bi najskuplji američki grad bio pristupačniji svojim stanovnicima, a ne samo stanovanje.
Jedna od njegovih inovativnijih ideja je stvaranje mreže gradskih trgovina prehrambenih proizvoda u pet općina New Yorka, šireći se na šest gradskih trgovina. Kupovina u takvim trgovinama bila bi jeftinija za kupce.
Međutim, kritičari tvrde da Mamdanijev prijedlog ignorira složene logističke realnosti lanca snabdijevanja hranom.
On također želi da javni autobusi budu besplatni - trenutna cijena karte za većinu putnika je 2,90 dolara - i planira ih učiniti bržim. Dok je Mamdani procijenio da bi njegov plan grad koštao 630 miliona dolara godišnje, predsjednik MTA-a (kompanije za javni transport) rekao je za portal Gothamist da bi to bilo bliže milijardu dolara.
Mamdani također planira smanjenje troškova brige o djeci, pozivajući se na iskustva prijatelja koji su mu rekli da napuštaju grad zbog visokih troškova.
Kako bi pomogao u finansiranju svojih planova, Mamdani želi povećati stopu poreza na dobit preduzeća na 11,5 posto, što bi odgovaralo gornjoj granici raspona u New Jerseyju. Stopa poreza na dobit preduzeća u New Yorku trenutno ide do 7,25 posto.
Također želi dodati fiksni porez od 2 posto za Njujorčane koji zarađuju više od milion dolara godišnje. Kampanja je saopštila da bi ova povećanja prikupila 9 milijardi dolara, ali ostaje pitanje kako će se oni povećati. Kathy Hochul, guvernerka šire države New York, također je rekla da neće podržati plan novog gradonačelnika da poveća poreze za bogate.
Mamdani želi povećati minimalnu platu u gradu - trenutno 16,50 dolara po satu - na 30 dolara po satu do 2030. godine.
Međutim, kritičari tvrde da bi to mnoge niže kvalifikovane radnike ostavilo bez posla i prisililo ih da napuste grad.
Kvalitet života je još jedna velika briga za Njujorčane - samo 34 posto njih je ocijenilo grad kao odličan ili dobar u 2025. godini, što je pad u odnosu na 51 posto u 2017. godini, prema istraživanju Komisije za građanski budžet.
Glavni element Mamdanijeve platforme je stvaranje odjela za sigurnost zajednice, koji bi proširio gradske usluge mentalnog zdravlja, uključujući izgradnju sistema za radnike u oblasti mentalnog zdravlja koji bi odgovarali na povezane pozive 911, umjesto policije.
Mamdanijev republikanski protivnik Curtis Sliwa kritikovao je plan, rekavši da je nerealno i nesigurno da socijalni radnici reaguju na potencijalno nasilne situacije.
Stavovi o genocidu u Gazi
Mamdanijeva snažna podrška Palestincima i oštra kritika Izraela ide dalje od većine demokratskog establišmenta.
Kao zastupnik u skupštini, predstavio je zakon kojim bi se ukinuo status oslobođenja od poreza njujorških dobrotvornih organizacija koje imaju veze s izraelskim naseljima koja krše međunarodno pravo ljudskih prava.
Rekao je da vjeruje da Izrael čini genocid u Gazi, da je to država aparthejda i da izraelskog premijera Benjamina Netanyahua treba uhapsiti. Izrael žestoko odbacio optužbe za genocid i aparthejd.
Mamdanija su mediji u intervjuima više puta pritiskali da se izjasni da li podržava pravo Izraela da postoji kao jevrejska država.
"Ne osjećam se ugodno podržavajući bilo koju državu koja ima hijerarhiju državljanstva na osnovu religije ili bilo čega drugog, mislim da na način na koji to imamo u ovoj zemlji, jednakost treba biti utemeljena u svakoj zemlji na svijetu", odgovorio je Mamdani.
Mamdani je također rekao da u New Yorku nema mjesta za antisemitizam, dodajući da bi, ako bude izabran, povećao finansiranje za borbu protiv zločina iz mržnje.
Burne reakcije izraelske desnice na izbor Mamdanija
Nakon što je Mamdani postao gradonačelnik, izraelska desnica je burno reagovala.
Ministar nacionalne sigurnosti Izraela Itamar Ben Gvir nazvao je Mamdanijevu pobjedu "sramotom koja će se pamtiti zauvijek", optuživši novog gradonačelnika da je "pristalica Hamasa, otvoreni antisemita i neprijatelj Izraela".
Sličnog stava je bio i bivši izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima i Sjedinjenim Američkim Državama, Gilad Erdan, koji je na platformi X napisao kako "protivnik Izraela, koji nas vidi kao aparthejdsku i genocidnu državu, sada vodi najvažniji grad na svijetu i dom najveće jevrejske zajednice izvan Izraela".
Erdan je dodao da je riječ o "mračnom danu" za one koji razumiju "ogromnu važnost savezništva sa Sjedinjenim Državama", upozorivši da bi "ono što se desilo u New Yorku uskoro moglo desiti širom SAD-a pa i u Kongresu, čak i u Bijeloj kući".
Bivši ministar odbrane i vanjskih poslova Izraela, Avigdor Lieberman, takođe je reagovao porukom na X-u, napisavši: "Velika jabuka je pala."
Mamdanija je nazvao "simbolom tihog džihada" i poručio da je ovaj izbor "glasno upozorenje Jevrejima u New Yorku koji cijene život da se presele tamo gdje pripadaju - u Izrael."
(Ajdin B.)