Mark Carney, novoizabrani premijer Kanade i šef Liberalne partije, suočava se s ratom na dva fronta.

Na jugu, on se mora boriti s Trumpovom administracijom, koja je zaprijetila, a zatim odgodila uvođenje carina od 25 posto za Kanadu, kao i ismijavala ovu zemlju neobičnom mogućnošću da od nje postane 51. američka država, piše britanski Independent. Zato je velik dio pobjedničkog govora posvetio Donaldu Trumpu.

"Amerikanci ne bi trebali pogriješiti. U trgovini, kao i u hokeju, Kanada će pobijediti", poručio je Carney, između ostalog.

Interno, Carney se suočava s vjerovatno predstojećim saveznim izborima, gdje će morati uvjeriti Kanađane da je dovoljno drugačiji od svog liberalnog prethodnika Justina Trudeaua, ali ostaje najbolja osoba, povezana s najboljom strankom, koja će voditi zemlju. Očekuje se da će Carney u narednim danima položiti zakletvu kao premijer i predvodit liberale na sljedećim općim izborima, koji bi trebali biti raspisani u narednim sedmicama.

Kako je Trudeau rekao tokom oproštajnog govora, Kanada se sada suočava sa "trenutkom koji određuje naciju".

Evo šta trebate znati o novom premijeru Kanade, čovjeku koji je već godinama uspio utjecati na svjetsku scenu iako nikada nije bio na izbornoj funkciji.

Carney je rođen u Fort Smithu, na sjeverozapadnim teritorijama, 1965. godine, a odrastao je u gradu Edmonton u Alberti, kao dijete dvoje pedagoga.

Carney je dobio stipendiju za studiranje u Sjedinjenim Državama i nastavio intenzivno obrazovanje iz ekonomije i finansija, sa diplomama na univerzitetima Harvard i Oxford.

Odatle, Carney je služio širom svijeta kao izvršni direktor u Goldman Sachsu, sa radnim mjestima u Londonu, Tokiju i New Yorku.

Oženjen je britanskom ekonomistkinjom Dianom Fox i imaju četiri kćerke.

Carney se na kraju vratio u Kanadu i vodio centralnu banku zemlje od 2008. do 2013. tokom velike finansijske krize, gdje je njegovo vodstvo i odluka da brzo smanji, a zatim nastavi s niskim kamatnim stopama, zaslužni za poštedu zemlje od najgorih uticaja koje su osjetile druge zemlje G7.

Nastavio je svoj uspon na svjetskoj sceni, postavši 2014. godine prvi ne-Britanac koji je predvodio Banku Engleske u historiji ove institucije više od tri stoljeća.

Carney je zaslužan za modernizaciju Banke tako što je češće nastupao u medijima od svojih prethodnika, smanjio broj sastanaka sa kamatnim stopama sa 12 na osam svake godine i počeo da objavljuje zapisnike uz odluke o kamatnim stopama.

Dok su se prethodni guverneri uglavnom držali tiho, Carney je napravio niz kontroverznih intervencija, uključujući upozorenje da bi nezavisna Škotska možda morala predati ovlasti Velikoj Britaniji ako želi nastaviti koristiti funtu prije referenduma 2014. godine.

I uoči referenduma o Bregzitu, upozorio je da bi glasanje za izlazak iz EU moglo izazvati recesiju u Velikoj Britaniji.

Nakon glasanja za izlazak iz EU, nakon što je David Cameron podnio ostavku na mjesto premijera, obratio se naciji kao dio pokušaja da umiri javnost kako je funta pala.

Kamatne stope su kasnije smanjene sa 0,5 na 0,25 posto, a Banka je ponovo pokrenula svoj program kvantitativnog popuštanja kako bi podržala ekonomiju.

Njegova posljednja sedmica na poslu pala je na početku pandemije Covid-19 u martu 2020. godine, kada je Banka smanjila kamatne stope na 0,5 posto, a Carney je zemlji rekao da bi ekonomski šok "trebao biti privremen".

Napustio je funkciju da bi služio kao izaslanik Ujedinjenih naroda za klimatske akcije i finansije.

Obračun sa Trumpom (i Poilievrom)

Trudeau je u januaru najavio da će se povući nakon skoro decenije na funkciji, a Carney je najavio svoje namjere da se kandiduje tog istog mjeseca, predstavivši se kao vješt tehničar sa ekonomskim znanjem za rješavanje niskog rasta i visokih troškova života u Kanadi.

“Nisam jedini liberal u Kanadi koji vjeruje da premijer i njegov tim prečesto dopuštaju da im pažnja odluta od ekonomije. Neću izgubiti fokus”, rekao je Carney okupljenima u rodnom gradu u Edmontonu. 

"Naš rast je bio prespor. Ljudske plate su preniske. Savezna vlada previše troši, ali premalo ulaže. Porezi srednje klase su previsoki", dodao je Carney.

Ta poruka je postala znatno oštrija otkako je Trump preuzeo dužnost, period koji je preokrenuo dugoročni ekonomski i politički savez Kanade sa Sjedinjenim Državama.

Nakon svoje uvjerljive pobjede, Carney je obećao da će uskladiti sve američke carine na Kanadu "sve dok nam Amerikanci ne pokažu poštovanje" i obećao je da će biti težak pregovarač protiv Donalda Trumpa.

"Nismo tražili ovu borbu. Kanađani su uvijek spremni kada neko drugi ispusti rukavice. Nemojte pogriješiti, Kanada će pobijediti", rekao je Carney.

Njegova druga borba bit će s kanadskim opozicionim liderom Pierreom Poilievreom iz Konzervativne stranke, kojeg je Carney proglasio nekim ko se "klanja pred oltarom Donalda Trumpa".

Šta slijedi

Njih dvojica će se suočiti na saveznim izborima do oktobra, iako bi izbori mogli biti raspisani i prije.

Poilievre se također osvrnuo na ekonomsku poruku, obećavajući smanjenje poreza, uključujući namet na emisije ugljika i smanjenje državne potrošnje.

Sve dok se Carney nije pridružio trci, aktuelni liberali su bili loši u anketama protiv konzervativaca.

Međutim, nedavna istraživanja ukazuju na blisku utrku za popunjavanje vakuuma u vodstvu koji je počeo kada je Trudeau najavio da se povlači usred unutarstranačke borbe.

Anketa u februaru, prije Carneyjeve pobjede, pokazala je da su konzervativci nadmašili liberale za devet posto, iako je tada hipotetički meč Carney-Poilievre dao izjednačenje.

U anketi Ipsosa kasnije tog mjeseca ispitanici su naveli Poilievrea kao najvjerovatnijeg kandidata koji će odstupiti i prihvatiti Trumpove zahtjeve, iako su birači također smatrali da je Poilievre kandidat koji će najvjerovatnije biti težak pregovarač i dobiti najbolju ponudu u američko-kanadskom trgovinskom ratu, kao i osobu koja će najvjerovatnije ujediniti Kanađane kako bi zemlja postala manje zavisna od SAD.

(Ajdin B.)