U nalogu s kojeg je skinut povjerljivi status nakon Krstićevog prebacivanja u Estoniju, te je javno objavljen, piše da je Mehanizam odlučio da ostatak kazne služi upravo u toj zemlji.

Krstić je u Haškom tribunalu 2004. godine osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.

Krajem te godine upućen je na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag.

Potom je upućen da odsluži ostatak kazne u Poljskoj, odakle je ponovo vraćen u Pritvorsku jedinicu u Haagu.

Detektor je ranije pisao i da je Mehanizam ponovo odbio Krstićev zahtjev za puštanje na prijevremenu slobodu.

Tada je u svojoj odluci predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana navela kako težina Krstićevih zločina utiče da mu se odbije prijevremeno puštanje na slobodu, kao i da demonstracija rehabilitacije treba biti uvjerljivija što je teže kriminalno ponašanje u pitanju.

- Pozdravljam činjenicu da je Krstić napravio pozitivan napredak i smatram da njegovo javno priznanje da se u Srebrenici dogodio genocid, i da je u njemu učestvovao, odražava nivo rehabilitacije i od značaja je s obzirom na porast historijskog revizionizma i negiranja genocida u regionu - obrazložila je tada Gatti Santana.

U odluci je navela i da još uvijek nije uvjerena da je Krstić pokazao dovoljan stepen rehabilitacije da dosegne "povišeni prag", kao i da nema dokaza koji ukazuju na postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga kojima bi se mogla nadjačati negativna ocjena.

Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam svaki put odbio.

(NAP)