Dovelo bi to do ponovne eskalacije globalnog trgovinskog rata koji prijeti američkom, ali i globalnom recesijom, piše CNN.

- Na kraju, mislim da ćemo imati sjajne poslove, a ako ne bude dogovora s kompanijom ili državom, mi ćemo odrediti carinu.

Rekao bih tokom sljedećih nekoliko sedmica, zar ne? Mislim da je tako. Tokom sljedeće dvije-tri sedmice. Odredit ćemo broj - rekao je Trump.

Trump je 9. aprila pauzirao najavljene ogromne tzv. recipročne carine, koje tehnički uopšte nisu recipročne.

Odgodio ih je na 90 dana kako bi zemlje mogle pregovarati s Bijelom kućom - iako je prvo rekao da o carinama neće biti pregovarano.

Trumpovi dužnosnici rekli su da je oko 90 do 100 zemalja nazvalo kako bi postigle dogovor o carinama, pa su pregovarači u velikoj vremenskoj stisci kako bi uspjeli obaviti posao u zadanom roku.

Ako sporazumi ne budu postignuti, Trump bi mogao državama nametnuti carine povećane i do 50 posto - osim Kini, kojoj je Trumpova administracija nametnula astronomskih 145 posto carina.

Nije jasno kolike će biti carine za zemlje koje ne postignu dogovor sa SAD-om u nadolazećim sedmicama - i hoće li te nove carine trajno zamijeniti pauzirane recipročne carine ili će samo poslužiti kao privremene dok se pregovori nastavljaju.

U međuvremenu, SAD su zadržale univerzalnu carinu od 10 posto na gotovo svu robu uvezenu u Ameriku, s tim da određena roba ima i dodatnu stopu.

Trumpove carine dovele su u veliku neizvjesnost kompanije i potrošače. Tržište je uzdrmano, što je dovelo do pada vrijednosti dionica i imovine u SAD-u.

Uprkos oporavku tržišta koji je uslijedio, tržište je i dalje u gubitku od sedam triliona dolara otkako je sredinom februara dosegnut rekordan nivo.

Glavne finansijske organizacije upozorile su da bi rast ekonomije na globalnom nivou mogao usporiti jer Trumpove carine prijete ugroziti normalne tokove globalne trgovine i novca širom svijeta.