02.08.2025 09:23
0
Bivši predsjednik Kolumbije Alvaro Uribe osuđen na dvanaest godina kućnog pritvora
Bivši kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe osuđen je u petak na dvanaest godina kućnog zatvora zbog zloupotrebe postupka i podmićivanja javnog službenika, u dugotrajnom slučaju zbog veza s bivšim desničarskim paravojnim formacijama, javio je Reuters.

Uribea je u ponedjeljak sutkinja Sandra Liliana Heredia osudila po dvije tačke optužnice u slučaju manipulisanja svjedocima koji traje oko trinaest godina. On je uvijek tvrdio da je nevin.

Heredia je pročitala presudu sudu na saslušanju u petak. Uribe će biti kažnjen s 578.000 dolara, navodi se u presudi, i bit će mu zabranjeno obavljanje javne funkcije više od osam godina.

Uribe, čiji je pravni tim rekao da će se žaliti na presudu, treba se javiti vlastima u Rionegru, u provinciji Antioquia, gdje živi, a zatim „odmah krenuti u svoju rezidenciju gdje će se pridržavati kućnog pritvora“, navodi se u presudi.

Uribe i njegovi advokati su se virtualno pojavili na popodnevnom saslušanju. Ročište po žalbi zakazano je za 4. august.

Osuda je učinila Uribea prvim bivšim predsjednikom zemlje koji je proglašen krivim na suđenju, a dogodila se manje od godinu dana prije predsjedničkih izbora u Kolumbiji 2026. godine, na kojima se nekoliko Uribeovih saveznika i štićenika takmiči za najvišu funkciju.

To bi moglo imati implikacije na odnose Kolumbije sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Državni sekretar Marco Rubio rekao je ove sedmice da je Uribeova osuda „oružje kolumbijske sudske vlasti od strane radikalnih sudija“, a analitičari su rekli da bi kao odgovor moglo doći do smanjenja američke pomoći.

Uribe (73) i njegove pristalice oduvijek su tvrdili da je proces progon, dok su njegovi protivnici slavili kao zasluženu kaznu za čovjeka koji je decenijama optuživan za bliske veze s nasilnim desničarskim paravojnim formacijama, ali do sada nikada nije osuđen ni za jedan zločin.

Svjedočanstva bivših pripadnika paravojske

Uribe, koji je bio predsjednik od 2002. do 2010. godine i nadgledao vojnu ofanzivu protiv ljevičarskih gerilaca, optužen je zbog navoda da je naredio advokatu da podmiti zatvorene pripadnike paravojnih formacija kako bi diskreditovao tvrdnje da je imao veze s njihovim organizacijama.

Te tvrdnje proizašle su iz ljevičarskog senatora Ivana Cepede, koji je prikupio svjedočenja bivših pripadnika paravojnih formacija koji su rekli da je Uribe podržavao njihove organizacije u Antioquiji, gdje je nekada služio kao guverner.

Uribe je 2012. godine tvrdio da je Cepeda orkestrirao svjedočenja u zavjeri da ga poveže s paravojnim formacijama, ali je Vrhovni sud šest godina kasnije presudio da Cepeda nije platio niti vršio pritisak na bivše pripadnike paravojnih formacija. Umjesto toga, sud je rekao da su Uribe i njegovi saveznici vršili pritisak na svjedoke. Cepeda je u ovom slučaju klasifikovan kao žrtva i lično je prisustvovao saslušanjima u ponedjeljak i petak.

Dva bivša paravojnika koja su bila u zatvoru svjedočila su da im je Diego Cadena, advokat koji je ranije zastupao Uribea, ponudio novac da svjedoče u Uribeovu korist.

Cadena, koji se također suočava s optužbama, negirao je optužbe i svjedočio je, zajedno s nekoliko drugih bivših paravojnih pripadnika, u Uribeovu korist.

Svaka optužba nosila je potencijalnu kaznu od šest do dvanaest godina. Uribe, koji je 2020. godine bio u kućnom pritvoru dva mjeseca, predsjednik je moćne stranke Demokratskog centra i bio je senator godinama prije i poslije svog predsjedništva.

Više puta je naglasio da je izručio vođe paravojnih formacija Sjedinjenim Državama.

Kolumbijska komisija za istinu kaže da su paravojne grupe, koje su se demobilisane u skladu s dogovorima s Uribeovom vladom, ubile više od 205.000 ljudi, što je gotovo polovina od 450.000 smrtnih slučajeva zabilježenih tokom tekućeg građanskog sukoba.

Paravojne formacije, zajedno s gerilskim grupama i pripadnicima oružanih snaga, također su počinile prisilne nestanke, seksualno nasilje, raseljavanje i druge zločine.

Uribe se pridružuje listi latinoameričkih lidera koji su osuđeni, a ponekad i zatvoreni, uključujući Alberta Fujimorija iz Perua, Luiza Inacija Lulu da Silvu iz Brazila, Rafaela Correu iz Ekvadora, Cristinu Fernandez iz Argentine i Ricarda Martinellija iz Paname.

 
0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2025, Source d.o.o.