Naime, prema proračunima francuske novinske agencije AFP, zasnovanim na podacima Instituta za proučavanje rata (ISW), povlačenje vojske Ukrajine sa teritorije koju još kontroliše dovelo bi do neto dobitka od približno 2300 kvadratnih kilometara za Moskvu.

Zamjena teritorija: 20 posto za manje od 0,5 posto.

Plan predviđa složenu razmjenu teritorija, objašnjenu u 21. članku:

Ukrajina ustupa: Gotovo 5000 km² u Donjeckoj oblasti i 45 km² u Luganskoj oblasti.

Rusija vraća: Oko 2000 km² u Harkivskoj, 450 km² u Dnjepropetrovskoj, 300 km² u Sumskoj i 20 km² u Černihovskoj oblasti.

AFP zaključuje: "Plan koji je predložio Vašington efektivno bi ustupio 20 posto ukrajinskog teritorija kako bi vratio manje od 0,5 posto."

Ključne tačke mirovnog plana uključuju:

Priznanje Rusiji: Krim, Luhansk i Donjeck bili bi priznati kao de facto ruski, uključujući i od SAD-a.

Zamrzavanje linije: U Hersonu i Zaporižju "zamrzava" se trenutna linija razdvajanja.

Demilitarizovana zona: Ukrajinske snage povukle bi se iz dijela Donjecke oblasti koji kontrolišu, a to područje bi postalo demilitarizovana tampon-zona, međunarodno priznata kao teritorija Ruske Federacije.

Sigurnosno jamstvo: Sjedinjene Države pružale bi sigurnosno jamstvo Ukrajini, ali bi se ono ukidalo ako Ukrajina napadne Rusiju.

Mirovni plan dolazi uprkos činjenici da Rusija na bojnom polju ostvaruje minimalne dobitke. Prema proračunima The Economista, Rusiji bi trebalo 103 godine da zauzme cijelu Ukrajinu nastavi li se ovim tempom.

Od maja ove godine, Rusija je zauzela samo 0,4 posto ukrajinskog teritorija, plaćajući ogromnu cijenu. Procjenjuje se da su ruski gubici od početka invazije do oktobra iznosili između 984.000 i 1.438.000 žrtava.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) poručio je da se zemlja suočava s teškim izborom.

- Pritisak na Ukrajinu je intenzivan... Ukrajina se može suočiti s vrlo teškim izborom: ili gubitkom dostojanstva ili rizikom od gubitka ključnog partnera... Očekivat će se odgovor od nas."