U razgovoru za mađarski portal Partizán, Merkel je kazala kako su tzv. Minski sporazumi, koje je 2014. i 2015. godine pomogla da se postignu s ciljem smirivanja sukoba na istoku Ukrajine, donijeli period "mira" od 2015. do 2021. godine, te omogućili Kijevu da ojača svoje kapacitete.

- Tokom juna 2021. osjetila sam da ruski predsjednik Vladimir Putin više ne pridaje značaj Minskim sporazumima. Zbog toga sam imala namjeru da pokrenem novi format u okviru kojeg bismo, kao Evropska unija, nastavili direktno komunicirati s Putinom - rekla je Merkel u intervjuu koji je prenio njemački list Bild (Bild).

Kako navodi, četiri zemlje su bile protiv takve inicijative.

- Podrška za taj prijedlog nije postojala kod svih. Najviše su se protivile baltičke zemlje — Litvanija, Latvija i Estonija — ali i Poljska. Taj format na kraju nije uspostavljen. Ubrzo nakon toga sam napustila kancelarsku dužnost, a nedugo zatim uslijedila je agresija Putina - izjavila je Merkel, koja je kancelarsku poziciju napustila u decembru 2021. godine, samo tri mjeseca prije nego što je počela ruska invazija na Ukrajinu.

Bild, međutim, napominje kako je Merkel izostavila činjenicu da je Rusija u periodu između 2015. i 2021. ubila ili ranila više od pet hiljada ukrajinskih vojnika, te da agresija Putina nije započela tek nakon njenog odlaska s funkcije. List također ističe da su ruske trupe već tokom proljeća 2021. počele s pripremama za punu invaziju.

Merkel je, govoreći o širem kontekstu, istakla i da je pandemija koronavirusa djelimično doprinijela pogoršanju situacije koja je na kraju vodila ka ratu.

- Zbog straha od pandemije Putin nije želio održavati lične susrete. A kada nema direktne komunikacije i razmjene mišljenja licem u lice, teško je doći do kompromisa. Videokonferencije jednostavno nisu bile dovoljne - navela je Merkel.

Prema njenom mišljenju, pandemija je dovela do političke radikalizacije Rusije, što je, na kraju, rezultiralo napadom na Ukrajinu.