10.10.2025 11:01
0
Kako evropski saveznici Ukrajine finansiraju ratnu ekonomiju Rusije
Evropske zemlje, uključujući Francusku, među najglasnijim su zagovornicima Ukrajine u njenoj borbi protiv Rusije.

Istovremeno, više njih je povećalo uvoz ruske energije, čime se milijarde eura slijevaju u ratnu ekonomiju Moskve.

U četvrtoj godini rata, Evropska unija se i dalje nalazi u paradoksalnoj poziciji finansiranja obje strane sukoba - s jedne strane šalje vojnu i humanitarnu pomoć Kijevu, a s druge plaća Moskvi za naftu i plin.

Iako je od 2022. smanjila zavisnost o ruskim energentima za oko 90 posto, u prvih osam mjeseci ove godine uvezla je više od 11 milijardi eura ruske energije, prema analizi Reutersa i podacima finskog Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA).

Sedam od 27 članica Evropske unije povećalo je vrijednost uvoza u odnosu na prošlu godinu, uključujući pet zemalja koje podržavaju Ukrajinu. Francuska je, naprimjer, povećala uvoz za 40 posto na 2,2 milijarde eura, dok je Holandija zabilježila rast od 72 posto na 498 miliona eura.

LNG terminali u Francuskoj i Španiji služe kao ulazne tačke za ruski plin, koji se potom distribuira širom EU.

Vaibhav Raghunandan iz CREA opisao je povećani uvoz kao "oblik samosabotaže", s obzirom da je prodaja energije glavni izvor prihoda za Rusiju u vođenju rata protiv Ukrajine koju podržava Evropa.

- Kremlj doslovno dobija sredstva za nastavak vojne operacije u Ukrajini - rekao je.

Plaćanja EU za rusku energiju ponovo su pod lupom nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump prošlog mjeseca u govoru pred Generalnom skupštinom UN-a pozvao evropske lidere da odmah obustave takve kupovine.

- Evropa mora da se trgne. Ne mogu kupovati rusku naftu i plin dok se bore protiv Rusije. To je sramotno - rekao je Trump.

Francusko ministarstvo energetike izjavilo je da je rast uvoza posljedica opsluživanja kupaca u drugim zemljama, dok podaci sugeriraju da dio plina završava u Njemačkoj.

Nizozemska vlada navodi da podržava plan EU za postepeno ukidanje ruskih energenata, ali da ne može blokirati postojeće ugovore dok se ne usvoje zakonske mjere.

EU je već zabranila većinu uvoza ruske sirove nafte i goriva, a sada planira ubrzati zabranu uvoza ruskog LNG-a s 2028. na 2027. godinu. LNG trenutno čini gotovo polovinu ukupne vrijednosti uvoza ruske energije.

Evropska komisija nije komentirala podatke za 2025. godinu, ali je energetski komesar izjavio da je postepeno povlačenje osmišljeno kako bi se izbjegli skokovi cijena i nestašice.

Planirana potpuna zabrana do 2028. znači da bi evropski novac mogao nastaviti podržavati ruski ratni napor još najmanje godinu dana. Trump tvrdi da američka nafta i plin mogu zamijeniti ruske isporuke, iako bi to povećalo zavisnost EU o SAD-u u trenutku kada Washington koristi carine kao politički alat. Anne-Sophie Corbeau iz Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia upozorava da je iluzorno očekivati da američki LNG može u potpunosti zamijeniti ruski.

- Američki LNG je u rukama privatnih kompanija koje ne slijede naredbe Bijele kuće ili Evropske komisije - rekla je.

EU je 2021. godine, prije invazije, uvezla više od 133 milijarde eura ruske energije. U periodu januar–avgust ove godine, račun je iznosio 11,4 milijarde eura - pad od 21 posto u odnosu na isti period 2024. Mađarska i Slovačka, koje održavaju bliske veze s Kremljom, ostaju veliki uvoznici, s ukupno 5 milijardi eura. One ne bi bile pogođene planiranim sankcijama na LNG jer bi i dalje mogle primati ruski plin putem cjevovoda do 2028.

Mađarska je među zemljama koje su povećale uvoz za 11 posto, dok su Francuska i Nizozemska u tom društvu s Belgijom (3 posto), Hrvatskom (55 posto), Rumunijom (57 posto) i Portugalom (167 posto).

Belgijsko ministarstvo energetike objasnilo je rast uvoza kao posljedicu EU sankcija koje su zabranile reeksport LNG-a van bloka, pa se plin mora iskrcati u Belgiji. Portugal tvrdi da uvozi male količine i da će ukupni tokovi biti manji nego 2024. Hrvatska i Rumunija nisu komentirale podatke.

Ukupan uvoz ruske energije u EU od 2022. iznosi više od 213 milijardi eura, što nadmašuje iznos pomoći Ukrajini u istom periodu - 167 milijardi eura, prema Institutu Kiel.

Među najvećim uvoznicima ruskog LNG-a su francuski TotalEnergies, britanski Shell, španski Naturgy, njemački SEFE i trgovinska kuća Gunvor. Svi posluju po dugoročnim ugovorima koji traju do 2030-ih ili 2040-ih. TotalEnergies je izjavio da nastavlja isporuke iz ruskog postrojenja Yamal dok EU ne uvede zvanične sankcije. Shell, Naturgy i Gunvor odbili su komentirati.

Ronald Pinto iz Kpler-a kaže da kompanije ne žele rizikovati kazne zbog kršenja ugovora bez čvrstog pravnog osnova.

- Na kraju, LNG kupuju tržišni akteri, ne države, i većinom se drže svojih dugoročnih ugovora - rekao je.

Studije tokova pokazuju da francuski LNG često ide cjevovodima ka Belgiji, a zatim u Njemačku, gdje postoji velika potražnja industrije. Pinto upozorava da je "nemoguće tačno pratiti kretanje molekula plina unutar evropske mreže". Glasnogovornik SEFE-a, koji upravlja s deset posto njemačke mreže, potvrdio je da kompanija uvozi ruski plin preko Francuske i Belgije. Njemačko ministarstvo ekonomije navelo je da pozdravlja napore EU da se smanji uvoz ruskih fosilnih goriva, ali da je SEFE vezan dugoročnim ugovorom s Yamalom bez mogućnosti raskida.

- Prema ugovoru "uzmi ili plati", SEFE bi morao platiti dogovorene količine čak i ako ne preuzme isporuku. Neprihvatanje bi omogućilo Yamalu da proda te količine drugima, čime bi se ruska ekonomija podržala dvostruko - rekao je glasnogovornik.

 
0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2025, Source d.o.o.