25.10.2025 09:47
0
Da li nas stvarno čeka „najteža zima u istoriji“? Meteorolog dao precizan i jasan odgovor
Njemački mediji ovih dana preplavljeni su izvještajima o navodno „ekstremnoj zimi“ koja bi, prema najavama, mogla pogoditi zemlju 2025/26. godine.

U pojedinim člancima spominju se slike zatrpanih ulica i „najteže zime u historiji“, no meteorolozi upozoravaju da su takve prognoze potpuno neosnovane kada je riječ o evropskim zemljama.

Gotovo svake godine pojave se slične priče – nekad o „paklenom ljetu“, a nekad o „najhladnijoj zimi ikada“. Takvi tekstovi, kako objašnjava Deutsche Welle, uglavnom služe za privlačenje pažnje i generisanje klikova.

Izvor nagađanja o „ekstremnoj zimi“ bio je članak koji je slabiji polarni vrtlog povezao s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Meteorolog Lotar Bok potvrđuje da bi polarni vrtlog naredne zime zaista mogao biti nešto slabiji, ali naglašava da to ne mora značiti da će uslijediti ledena sezona.

Naime, slab vrtlog ne zadržava hladan zrak iznad Arktika, pa se on ponekad „prelije“ prema Evropi. Ipak, meteorolog Martin Gad iz meteorološkog centra ARD kaže da nije dokazana direktna veza između slabog polarnog vrtloga i ekstremnih hladnoća. Naprotiv, slab vrtlog često znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije.

Prema mišljenju stručnjaka, pouzdane prognoze zavise od brojnih faktora – od temperature okeana i morskih struja do općih atmosferskih obrazaca. Meteorolog Karsten Švanke jasno poručuje:

„Ne znamo kakva će biti zima 2025/26.“

Slično mišljenje dijeli i Bok iz DWD-a, koji navodi da je o takvoj zimi „nemoguće ozbiljno govoriti u oktobru“. Tek početkom godine može se analizirati kretanje zračnih masa i na osnovu toga procijeniti tendencije, ali ne i dati sigurna predviđanja.

Meteorolozi podsjećaju da je vremenska prognoza pouzdana najviše do deset dana unaprijed. Tri dana mogu se predvidjeti relativno precizno, ali što je period duži, tačnost naglo opada. Bok upozorava da su očekivanja javnosti često prevelika:

„Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće.“

Zime koje ostaju upamćene po ekstremnoj hladnoći statistički se događaju otprilike jednom u sto godina. Takva je bila zima 1962/63., najhladnija u 20. stoljeću, kada su mnoge rijeke i jezera u Njemačkoj potpuno zaledile.

Hoće li se nešto slično ponoviti 2025/26? Prema stručnjacima, vjerovatnoća je vrlo mala.

O zimi se, poručuju meteorolozi, može govoriti tek kad joj se približimo. Prognoze koje najavljuju događaje više od deset dana unaprijed u pravilu su nepouzdane.

 
Zima
0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2025, Source d.o.o.