Najmanje 12,5 miliona Afrikanaca je oteto, prisilno transportovano evropskim brodovima i prodato u ropstvo od 15. do 19. vijeka. Zagovornici kažu da je potrebno poduzeti mjere kako bi se suočili s trajnim naslijeđem, poput rasizma.

Pozivi na reparacije dobili su na zamahu širom svijeta, posebno među CARICOM-om, grupom od petnaest država članica koja uključuje Barbados i Jamajku, i Afričkom unijom (AU).

CARICOM ima plan reparacija, koji uključuje pozive na potpuno i formalno izvinjenje, obrazovne programe, otpis duga i novčanu kompenzaciju, dok AU razvija svoj vlastiti. Negativne reakcije protiv reparacija također rastu, a mnogi evropski lideri su se protivili čak i razgovoru o njima. Protivnici tvrde da današnje države i institucije ne bi trebale biti odgovorne za historijske nepravde.

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je uoči samita Commonwealtha u Samoi prošle godine da radije gleda unaprijed nego da se upušta u „vrlo duge, beskrajne diskusije o reparacijama za prošlost“.

Međutim, na kraju samita, lideri 56-člane grupe, na čelu s britanskim kraljem Charlesom, složili su se da u svoj završni komunike uključe da je došlo vrijeme za diskusiju o tom pitanju.

Posjeta komisije CARICOM-a održat će se od 17. do 20. novembra i ima za cilj „jačanje strateških partnerstava i promovisanje zajedničkog programa javnog obrazovanja i angažmana na agendi reparacija“, navodi se u medijskom savjetovanju.

Anketa iz 2025. godine, koju je naručila The Repair Campaign, otkrila je praznine u javnom znanju o ulozi UK-a u ropstvu i kolonijalizmu, pri čemu 85% ispitanika nije znalo da je ta zemlja prisilno deportovala preko tri miliona Afrikanaca na Karibe.

(NAP)