Ljudi koji puno puše - 20 kutija cigareta godišnje ili više - imaju još veći rizik od moždanog udara.

Rizici su posebno izraženi kod muškaraca i odraslih u dobi od 45 do 49 godina.

Nova studija pokazuje da ljudi mlađi od 50 godina koji puše imaju veći rizik od neobjašnjivog moždanog udara, piše Healthline.

Ovo posebno vrijedi za muškarce i odrasle u dobi od 45 do 49 godina, istaknuli su istraživači. Otkrili su da što više osoba puši, to je veći rizik od neobjašnjivog moždanog udara. Nalazi su objavljeni u časopisu Neurology.

"Naša otkrića upućuju na to da kontinuirani napori javnog zdravlja oko prevencije pušenja, posebno prekomjernog pušenja, mogu biti važan način da se smanji broj moždanih udara koji se događaju mladim ljudima", rekao je Phillip Ferdinand, istraživač sa Univerzitetu Keele u Ujedinjenom Kraljevstvu i član Američke akademije za neurologiju, u izjavi.

"Ova studija potvrđuje ono što već dugo znamo da je istina o pušenju: da ono može uzrokovati moždani udar, čak i u nedostatku drugih faktora rizika", dodao je Mitchell S. V. Elkind, MDT Trusted Source, glavni klinički naučni službenik Američkog udruženja za srce.

"Studija također proširuje ovo znanje posebno na mlađe ljude s moždanim udarom i sugerira da smanjenje pušenja kod odraslih mlađih od 50 godina može biti optimalan način za borbu protiv rastuće opasnosti od moždanog udara kod mlađih odraslih", rekao je Elkind za Healthline.

Istraživači su proučavali 546 ljudi u dobi od 18 do 49 godina koji su imali neobjašnjiv moždani udar. Upoređeni su s ljudima iste dobi i spola koji nisu imali moždani udar.

Neobjašnjivi moždani udari nazivaju se kriptogeni moždani udari. Oni su vrsta ishemijskog moždanog udara izazvanog blokadom protoka krvi gdje točan uzrok blokade nije jasan.

Istraživači su izvijestili da su 33% ljudi koji su imali moždani udar bili i pušači u poređenju s 15% ispitanika koji nisu imali moždani udar.

Nakon prilagodbe faktorima koji bi mogli utjecati na rizik od moždanog udara, istraživači su izvijestili:

Ljudi koji su pušili imali su dvostruko veći rizik od neobjašnjivog moždanog udara.

Muški pojedinci koji su pušili imali su tri puta veći rizik od moždanog udara.

Ljudi u dobi od 45 do 49 godina koji su pušili imali su gotovo četiri puta veći rizik od moždanog udara.

Istraživači su također promatrali ljude koji su pušili ekvivalent od 20 kutija godišnje ili su intenzivno pušili.

Pronašli su:

Ljudi koji su bili teški pušači imali su više od četiri puta veći rizik od neobjašnjivog moždanog udara.

Ljudi u dobi od 45 do 49 godina koji su pušili 20 kutija godišnje imali su gotovo pet puta veći rizik od moždanog udara.

Muškarci koji su puno pušili imali su gotovo sedam puta veći rizik od moždanog udara.

Istraživači su primijetili da se studijska grupa sastoji uglavnom od bijelih Evropljana, tako da rezultati možda neće biti primjenjivi na druge populacije. Međutim, rezultati odražavaju slične nalaze koji povezuju rizik od moždanog udara s pušenjem. Stručnjaci kažu da su nalazi važni.

"Studija o pušenju i neobjašnjivim moždanim udarima kod mlađih odraslih osoba je i značajna i zabrinjavajuća", rekao je za Healthline Christopher Yi, dr. med., vaskularni kirurg u Medicinskom centru MemorialCare Orange Coast u Kaliforniji.

"Ova otkrića potvrđuju dobro utvrđenu vezu između pušenja i kardiovaskularnih bolesti, ali uvode nove brige o njihovom utjecaju na mlađu populaciju."

José Morales, MD, vaskularni neurolog i neurointervencijski hirurg u Zdravstvenom centru Providence Saint John u Santa Monici, Kalifornija, složio se.

“Podaci su zanimljivi i ističu ozbiljne zdravstvene rizike koje pušenje cigareta predstavlja. Studije poput ovih upozoravaju na potrebu promicanja ranog prestanka pušenja kroz napore primarne zdravstvene zaštite,” rekao je za Healthline.

"Studija u osnovi potvrđuje ono što smo cijelo vrijeme znali, ali bavi se ovim problemom posebno kod mlađih pacijenata koji možda nemaju nijedan od drugih tipičnih faktora rizika koje obično povezujemo s moždanim udarima, kao što su visoki krvni pritisak, dijabetes, pretilost itd.", dodao je Prashanth Krishnamohan, dr. med., klinički vanredni profesor neurologije i neuroloških nauka na Univerzitetu Stanford.

Stručnjaci kažu da postoje različiti načini na koje pušenje utječe na srce i povećava rizik od moždanog udara.

"Pušenje povećava rizik od moždanog udara putem nekoliko mehanizama ometanjem nivoa holesterola u tijelu, posebno podizanjem nivoa lošeg holesterola (triglicerida i LDL-a) i snižavanjem nivoa dobrog holesterola (HDL)", objasnio je Krishnamohan.

“To također dovodi do povišenog krvnog pritiska i čini krv ljepljivijom smanjenjem sadržaja kisika u krvi i kao rezultat toga dovodi do povećanog nakupljanja plaka (ateroskleroze) u arterijama, uzrokujući sužavanje i eventualno začepljenje arterija.”

“Poznato je da pušenje uzrokuje sužavanje i otvrdnjavanje arterije, posebno koronarne arterije (arterije srca),” dodala je Jayne Morgan, dr. med., kardiologinja i potpredsjednica odjela za medicinska pitanja Hello Heart.

“Hemikalije u dimu cigareta oštećuju unutarnju ovojnicu arterija stvarajući plakove ili masne naslage koje sužavaju lumen, smanjuju dotok krvi, a time i dotok kisika u srce.”

"Nadalje, nikotin uzrokuje sužavanje krvnih žila, podižući krvni pritisak", primijetio je Morgan. “I konačno, pušenje proizvodi ugljični monoksid koji se jače veže za hemoglobin u krvi nego kisik, dodatno pridonoseći oštećenju arterija i stvaranju krvnih ugrušaka.”

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kaže da više od 16 miliona ljudi u Sjedinjenim Državama živi s bolešću povezanom s pušenjem.

Procjenjuje se da pušenje i izloženost pasivnom pušenju uzrokuje više od 480 000 smrti u SAD svake godine.

Službenici CDC-a navode pušenje kao vodeći uzrok bolesti, smrti i invaliditeta koji se može spriječiti u SAD. Oni napominju da pušenje šteti gotovo svim organima u tijelu i povezano je s nizom bolesti, kao što su:

Rak

bolest srca

bolesti pluća

dijabetes tipa 2

problemi reproduktivnog zdravlja

određene očne bolesti

bolesti koje uključuju imunološki sistem

“Većina mladih ljudi osjeća se prilično nepobjedivo”, dodao je Morales. “Ipak, istina je da velik dio štete koje postajemo svjesni u srednjim godinama počinje kad smo mladi. To uključuje pušenje i druge nezdrave životne navike. Ta se šteta akumulira i godinama kasnije ima prilično značajan učinak na vaše tijelo. Da bi se dobro živjelo, treba rano i često početi brinuti o svom tijelu.”