Helić se osvrnula na ranije objavljeni članak u Jerusalem Postu o prisustvu Dodika konferenciji o antisemitizmu u Jerusalemu i zahtjevu Bosne i Hercegovine za njegovo hapšenje putem Interpola, navodeći da je takav narativ "obmanjujući i nepotpun".

„U središtu ovog slučaja nije politički progon, već ozbiljna pravna i ustavna kriza koju je stvorio Dodik. Osuđen je na godinu zatvora zbog odbijanja da provede konačne odluke Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika. Zabranjeno mu je i obavljanje javne funkcije u trajanju od šest godina“, piše u tekstu.

Podsjeća se i na to da je Dodik, umjesto da iskoristi zakonske mogućnosti, pribjegao eskalaciji: proglasio je da BiH "više ne postoji", uveo zakone koji zabranjuju djelovanje državnih institucija u RS-u i najavio zakone o obnovi entitetske vojske, što je direktno suprotno Dejtonskom sporazumu.

„Zahtjev za Interpolovu potjernicu nije bio politički manevar, već proceduralni odgovor na njegov bijeg“, pojašnjava The Jerusalem Post.

U tekstu se oštro odbacuju tvrdnje da je BiH pokušala sabotirati konferenciju o antisemitizmu, naglašavajući da je takvo povezivanje „ne samo netačno, već i uvredljivo“. Ističe se historijska multietnička i multireligijska tradicija Sarajeva i doprinos građana BiH u zaštiti Jevreja tokom Holokausta.

Posebna pažnja posvećena je ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojeg se u ranijem članku pogrešno karakterisalo kao „neizabranog prokonzula“. Kako navode, njegov mandat je da zaštiti pravni okvir države, a ne da nameće strane vrijednosti.

„Dodik se ne progoni zbog prisustva konferenciji. Suočava se s posljedicama zbog izbjegavanja zakonitog sudskog naloga. BiH pokušava, uz suzdržanost, zaštititi svoj ustavni poredak“, zaključuje se u tekstu, uz poruku da podrška Dejtonu nije miješanje, već očuvanje mira koji traje gotovo tri decenije.