Fidan i Lavrov obavili su telefonski razgovor ranije u nedjelju kako bi ocijenili najnovija dešavanja u vezi ta dva pitanja, prema izvorima koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog ograničenja u razgovoru s medijima.

Prije godinu dana Turska, Ujedinjene nacije (UN), Rusija i Ukrajina potpisale su u Istanbulu sporazum o nastavku izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke koje su pauzirane nakon početka rusko-ukrajinskog rata u februaru prošle godine.

U Istanbulu je uspostavljen Zajednički koordinacioni centar sa zvaničnicima tri zemlje i UN-a kako bi nadgledao pošiljke.

Prvi brod koji je prevozio žito u okviru istorijskog sporazuma otplovio je u avgustu prošle godine iz ukrajinske luke Odesa.

Turska, koja je dobila međunarodne pohvale zbog svoje jedinstvene posredničke uloge između Ukrajine i Rusije, više puta je pozivala Kijev i Moskvu da okončaju rat pregovorima.

Ruski zvaničnici su nagovijestili da bi sada mogli blokirati produžetak sporazuma o žitu, žaleći se da su dijelovi sporazuma koji omogućavaju ruski izvoz ostali neispunjeni.

Osim toga, Lavrov je poručio Fidanu da zbog isporuke vojne pomoći Ukrajini bi moglo biti posljedica.

Podsjećamo, početkom juna Erdogan je pouzdanog Mevluta Cavusoglua zamijenio još pouzdanijim Hakanom Fidanom, bivšim direktorom turske obavještajne službe i čovjekom koji je veliki dio karijere proveo u vojnom sektoru.

"Princ politike u sjeni"

Francuski Le Monde piše da je Fidan 13 godina bio u sjeni svog zaštitnika, uvijek tu kada je potrebno, na sastancima, iza pozornice i na formalnim fotografijama, ali sa sigurne udaljenosti. Kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan putovao u inostranstvo sa svojim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom, on je bio drugi čovjek u delegaciji, princ politike u sjeni, koliko efikasan koliko i diskretan, piše francuski Le Monde.

Fidan nikada nije mnogo govorio, ali kada je bio na čelu Turske obavještajne službe, njegov glas nije imao ništa manje težine. Imao je sluha za Erdogana, toliko da je bio predstavljen kao najmoćniji političar u zemlji nakon svog mentora. Najlojalniji, dugo zadužen za prljave poslove režima, smatra se mogućim nasljednikom predsjednika. Erdogan je jednom elokventno rekao da je Fidan njegova "crna kutija".

Dakle, kada je ponovo izabrani Erdogan prošlog mjeseca bacio svoje ime u centar pažnje imenovavši ga za prvog čovjeka ministarstva vanjskih poslova, odluka nije bila toliko iznenađenje za tamošnju javnost. 

Kao šef obavještajne službe, Fidan je upravljao gorućim pitanjima Bliskog istoka. On je utro put za obnavljanje odnosa sa Egiptom i Saudijskom Arabijom. Više od Cavusoglua, on je vodio pregovore sa Libijom i Sirijom, sa kojima Erdogan pokušava da obnovi veze uz pomoć Moskve.

Šta će donijeti ova promjena vanjskoj politici Turske

Erdoganova odluka da Fidanom zamijeni turskog ministra vanjskih poslova s najdužim stažom i iskusnog diplomatu Mevluta Cavusoglua pokrenula je debate o tome hoće li uslijediti radikalne promjene u ukupnoj vanjskoj politici Turske. 

Za razliku od Cavusoglua, Fidan nikada nije bio javna ličnost, već je obavljao diplomatiju iza scene i druge suštinske zadatke, kao što je vođenje tajnih razgovora sa zabranjenom Radničkom partijom Kurdistana, pregovaranje s Izraelom tokom približavanja Turske u njihovim bilateralnim odnosima i održavanje slični razgovori sa Egiptom i Sirijom kao Erdoganovim pouzdanikom.

S obzirom na njegovo iskustvo u prikupljanju obavještajnih podataka i nacionalnoj sigurnosti, njegovo imenovanje je viđeno kao signal namjere Ankare da preuzme asertivniju ulogu u regionalnim i globalnim poslovima.

U posljednjih nekoliko godina, pod Erdoganom, rastuća "suptilna" moć Turske na južnom Kavkazu i centralnoj Aziji postala je vidljivija. 

Dugoročni narativ vladajuće Partije pravde i razvoja zasnovan na turskom jedinstvu sa islamskim elementima omogućio joj je da stalno jača svoj otisak u zemljama turskog govornog područja u regionu, posebno u Azerbejdžanu, pisao je Turkeyanalyst.

U tom smislu, imenovanje Fidana je signal da se Ankara nada da će učvrstiti svoje prisustvo u regionu i postati vodeći akter uz Rusiju i Iran. Ova obnovljena vizija ima sve više smisla sada kada regionalni uticaj Rusije jenjava usred njenog rata protiv Ukrajine, a međunarodni pritisak na Iran nastavlja da raste.

Zaista, Fidanovo imenovanje došlo je u neizvjesnom trenutku za tursku vanjsku politiku jer se bori da se kreće između Zapada i Rusije, bavi se diplomatskom normalizacijom sa svojim susjedima na Bliskom istoku i podiže svoju diplomatiju na Južnom Kavkazu i Centralnoj Aziji. 

Stoga ne bi trebalo biti iznenađenje da je Fidan zadužen za izvršenje tako kritičnih misija. Osim toga, čini se da je, prihvatanjem ove funkcije, Fidanu, kao jednom od Erdoganovih najbližih saveznika, vjerovatno obećana veća fleksibilnost, za razliku od njegovog prethodnika. Kao takav, ovaj faktor će omogućiti bivšem turskom špijunskom šefu da iskoristi ovaj dodatni prostor za manevar i ostavi svoj lični trag na vanjskom planu Ankare.

(Ajdin B.)