Najnoviji dokaz tome su izbori u njemačkim pokrajinama Bavarskoj i Hessenu, gdje je Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila značajan napredak, zauzevši drugo mjesto sa 18,4 posto glasova u Hessenu i treće, sa 14,6 posto, u Bavarskoj. 

Porast popularnosti i u zapadnoj Njemačkoj

Alice Weidel, čelnica njemačke desničarske populističke stranke, euforično je svojim pristalicama poručila da je stranka na dobrom putu. 


Alice Weidel 

Oba rezultata odražavaju povećanje od više od četiri procenta u odnosu na izbore iz 2018. godine. 

Osim toga, izbori su pokazali da AfD sve više dobija pristalice i u nekadašnjim pokrajinama bivše Zapadne Njemačke. 

Krajnje desničarska stranka želi drastično i radikalno smanjenje broja migranata u Njemačkoj. 

CDU na raskrsnici

Kako Alternativa za Njemačku postaje sve popularnija, nekada dominantna stranka Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u zemlji nalazi se na raskrsnici.

CDU je bio na vlasti veći dio poslijeratne ere Njemačke i nadgledao je ponovno ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke. Oni su i dalje najpopularniji u zemlji, ali stranka koju je prije vodila bivša kancelarka Angela Merkel suočava se s pitanjem - kako dalje?

CDU je dugo izbjegavao AfD zbog njegovog antidemokratskog stava i marginalnih ideologija, koje uključuju otvorenu antimigrantsku, euroskeptičku, islamofobičnu i antifeminističku agendu. Kao rezultat toga, lider CDU Friedrich Merz izazvao je šok u julu kada je ostavio otvorenu mogućnost saradnje sa strankom na lokalnim nivoima. 

U intervjuu za javni servis ZDF, Merz je rekao da je "prirodno" tražiti načine za nastavak saradnje ako se glasa za gradonačelnika AfD-a ili administratora distrikta.

Iako je nakon toga, na neki način pokušao pojasniti svoju izjavu, njegovi komentari su bili dovoljni da izazovu negodovanje ne samo članova njegove stranke, već i da izazovu zabrinutost da bi odlučnost stranke mogla oslabiti.

Gradonačelnik Berlina Kai Wegner (CDU) pitao je na Twitteru: "Kakvu saradnju treba imati?"

“CDU ne može, ne želi i neće raditi sa strankom čiji je poslovni model mržnja, podjela i isključenje", kazao je Wegner.

U međuvremenu, članovi AfD-a vjeruju da će izbjegavanje njihove stranke uskoro biti luksuz koji CDU ne može priuštiti.

Za razliku od mnogih zapadnih saveznika, koalicione vlade su prirodni dio njemačke politike. Izborni sistem uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata čini gotovo nemogućim da jedna stranka osvoji vlast, što znači da se očekuje da se više stranaka udruži kako bi formirale većinu.

AfD je naišao na poseban odjek kod glasača u bivšim njemačkim komunističkim pokrajinama. Anketa koju je proveo INSA (Institut za nove društvene odgovore) i objavljena početkom septembra pokazala je da je AfD zasjenio CDU po popularnosti u istočnoj pokrajini Saksoniji. Tamo, AfD sada ima 35% - značajnih 6 procentnih poena iznad CDU sa 29%.

Nove brojke dovele su u pitanje koliko dugo može trajati trenutna vladajuća koalicija CDU, SPD i Zelenih u toj pokrajini.

Većina Nijemaca i dalje podržava odbijanje saradnje sa AfD-om, ali...

Jorg Kuhne, bivši član CDU-a i sadašnji gradski vijećnik AfD-a u Leipzigu, najvećem gradu u Saksoniji, rekao je za CNN da bi CDU trebao djelovati u interesu građana i "sjesti za sto sa AfD-om".

Istraživanje Deutschlandtrenda koje je sproveo javni emiter ARD početkom augusta pokazalo je da većina Nijemaca – njih 64 posto – nastavlja podržavati odluku CDU-a da odbije saradnju s AfD-om.

Ekstemističko omladinsko krilo stranke

Postoje i jasne razlike između bivših država Zapadne i Istočne Njemačke.  47 posto Nijemaca iz istočnog dijela se slaže s odbijanjem saradnje CDU-a sa AfD-om, dok na zapadu njih 68 posto podržava takvu odluku. 

U martu 2021. godine, AfD je formalno stavljen pod nadzor njemačke domaće obavještajne službe BfV pod sumnjom da pokušava potkopati njemački demokratski ustav – čime je postala prva stranka koja je nadzirana na ovaj način od raspada nacističke ere 1945. godine. 



BfV je u svom izvještaju omladinsko krilo stranke označio kao "ekstremističko". 

CNN je došao do jednog glasača AfD-a koji je pod uslovom anonimnosti objasnio zbog čega se okrenuo krajnjoj desnici.

On je kao glavne razloger naveo migrante i porast troškova energenata, nakon rata u Ukrajini, te (ne)sigurnost građana. 

"Mnogi ljudi koji nisu dobili azil trebali bi zapravo napustiti zemlju. Međutim, oni se tolerišu i primaju socijalnu pomoć", rekao je on, dodajući da smatra da ilegalni imigranti u Njemačkoj izvode "ekstremne akte nasilja gotovo svaki dan".

Ipak, posljednji dio njegove izjave demantuju podaci njemačkog Federalnog ureda kriminalističke policije.

Naime, u izvještaju se navodi da je stopa zločina koje su počinili migranti opala treću godinu zaredom u 2022. godini, pri čemu su jedno od 14 krivičnih djela u Njemačkoj počinili migranti.

Podaci čak pokazuju porast napada na migrante.

Premijer Saksonije Michael Kretschmer iz CDU-a vjeruje da je promjena u politici najbolji pristup demokratskim strankama da zaustave uspon krajnje desnice.

On je kazao kako porast ilegalnih imigracija doprinosi podršci AfD-u.

U razgovoru za CNN, Kretschmer je rekao da poziva na stvaranje međustranačke komisije koja bi se pozabavila pitanjem ilegalne imigracije i uvela veća ograničenja prava na azil.

Istraživanja javnog mnijenja u Saksoniji, dovela su AfD u vodstvo. Saksonija je dugo bila uporište krajnje desničarske stranke.

Ipak, Kretschmer isključuje bilo kakvu vrstu saradnje sa AfD-om. 

"Naravno, ne može se raditi zajedno sa bilo kim ko je opasan za demokratiju", riječi su Kretschmera.

On također navodi nedostatak povjerenja u sadašnju vladu koju predvodi SPD kao razlog za porast podrške AfD-u.

"U prošlosti smo stalno iznova viđali da ljudi biraju populističke stranke kao gromobrane kada povjerenje u sposobnosti vlade i demokratske strukture nestane", rekao je on, dodavši da je povjerenje palo jer savezna vlada "previše oklijeva i ne rješava probleme u Njemačkoj koji su svima vidljivi".

"Građani, ali i privreda, s pravom očekuju da će se federalna vlada konačno uhvatiti u koštac sa važnim pitanjima: visoke cijene energije i inflacija, stagnirajuća ekonomija i rastuća ilegalna migracija", zaključio je Kretschmer u razgovoru za CNN.


Izborni islamofobični plakat AfD-a

Faktori zbog kojih AfD raste iz godine u godinu

Novinar njemačkog Suddeutsche Zeitunga je prije nekoliko godina analizirao faktore koji su doprinijeli popularnosti stranke koja je osnovana tek prije deset godina.

1. Strah
Početkom septembra 2015. godine, njemačka savezna vlada odlučila je dozvoliti izbjeglicama, koje su tada bile zarobljene u Mađarskoj, da putuju u Njemačku. U mjesecima koji su uslijedili, oko 890.000 ljudi zatražilo je azil. AfD je oštro kritizirao ovu novu imigracijsku politiku, uspješno se pozicionirajući kao glas ogorčenih građana. Koliko je uspon AfD-a usko povezan s pitanjem izbjeglica, reflektiraju se podaci anketa: dugo vremena prije septembra 2015. godine krajnje desničarske stranke su imale dva do šest posto biračkog tijela. Ali od tada su doživjeli nagli porast popularnosti, postižući i do 16% u cijeloj zemlji. 

2. Zaštita tradicionalne porodice, kritika ispospolnih brakova..
Ubrzo nakon što je postala kandidatkinja AfD-a na saveznim izborima, Alice Weidel je na konvenciji stranke u Kelnu rekla: "Kao demokrate i patriote, nećemo šutjeti. 'Politička korektnost' pripada smetljištu historije".  U njenoj primjedbi leži još jedan razlog za uspjeh AfD-a. Stranka je u svoju platformu uključila kritiku "političke korektnosti". Na predizbornim skupovima, zvaničnici AfD-a često su ismijavali upotrebu rodno osjetljivog jezika i kritikovali akademska polja koja se fokusiraju na rodne uloge. Tražili su da Nijemci ponovo budu u stanju da otvoreno izraze nacionalni ponos. Pored reakcije na "političku korektnost" je zajednička odbrana tradicionalne porodice i kritika istospolnih brakova. Ono što je paradoksalno je činjenica da se Weidel izjašnjava kao lezbejka.

3. Digitalno doba
Nijedna politička partija iz Njemačke nije tako aktivna na internetu kao AfD. Od svog osnivanja, strategija stranke se u velikoj mjeri oslanjala na Facebook kako bi širila svoju poruku. 

"Platforma je 'brži, direktniji i jeftiniji pristup ljudima'", rekao je portparol AfD-a Christian Luth za Suddeutsche Zeitung. Stranka je zaoštrila svoje online metode tokom parlamentarne kampanje. U sedmicama prije izbora, angažovali su američku agenciju Harris Media, poznatu po svojim vještinama digitalne kampanje, i sproveli "negativnu kampanju", koja je u prošlosti bila "mrska" u Njemačkoj. Studija Univerziteta Oxford pokazala je da je AfD daleko najaktivnija njemačka politička stranka na Twitteru.

4. Manipulacije i glumljenje žrtve
Neki vide AfD kao prijetnju demokratiji. Međutim, stratezi stranke uspjeli su to preokrenuti u svoju korsti, stilizirajući AfD kao žrtvu establišmenta odlučnog da spriječi članove stranke da ostvare svoja demokratska prava. Tako je, na primjer, Alice Weidel izašla iz televizijske debate i kasnije izjavila da ju je moderator maltretirao.

5. Proračunate provokacije 
Iznova i iznova, AfD je skrenuo pažnju na sebe razbijanjem retoričkih tabua. Bivša predsjednica AfD-a Frauke Petry pozvala je na upotrebu vatrenog oružja protiv izbjeglica duž granice u slučaju nužde. Zamjenica predsjednice stranke i zastupnica u Bundestagu Beatrix von Storch napisala je da ženama i djeci treba dozvoliti da nose oružje.  Član stranke Bjorn Hocke, nazvao je Nacionalni memorijal holokausta "Spomenikom srama". On je nedavno zgrozio i izjavom . Ovakve izjave su vrlo proračunate, a interni strateški izvještaj koji je procurio pokazuje da su izazvale značajnu medijsku pažnju.

Na ruku im išli svjetski događaji kao što su pandemija, rat u Ukrajini..

Danas možemo kazati da su im rejting dodatno popravile neke geopolitičke i svjetske okolnosti.

1. Koronavirus i restriktivna pandemijska politika 
Njemačka je pod kancelarkom Merkel iz CDU-a, a kasnije i pod kancelarom Scholzom iz SPD-a bila jedna od zemalja s najrestriktivnijom epidemiološkom politikom u pandemiji bolesti koronavirusa. Mnoge restrikcije, ograničenja rada i kretanja, opća psihoza u društvu utjecali su na standard i opću kvalitetu života građana Njemačke.

2. Energetska kriza i proukrajinska politika 
Njemačka se nakon izbijanja ruske agresije na Ukrajinu morala odreći mnogih svojih ranijih aranžmana i dobrih odnosa s Ruskom Federacijom, na čemu je godinama gradila jedan dio svojeg gospodarstva, naročito u energetskom sektoru. Zauzimanje stroge proukrajinske pozicije pod kancelarom Scholzom i naročito ministricom vanjskih poslova iz stranke Zelenih Annalenom Baerbock značilo je ekonomsku neizvjesnost te potencijalno i stvarno krnjenje standarda dobrog dijela građana Njemačke, kao i opasnost za čitave privredne grane.

3. Ekološka (klimatska) kriza i zelene politike
I prije dolaska stranke Zelenih u vladajuću koaliciju Njemačka je na nacionalnom i lokalnom nivou provodila mnoge savremene zelene politike, a jedna od posljedica takvih politika bilo je zatvaranje nuklearnih elektrana (što je paradoksalno iz ekologističke pozicije), a to se nakon sukoba s Rusijom itekako pokazalo kao greška u vidu ogromnog rasta cijena energenata.

Uspon krajnje desnice bi mogao odvratiti ljude od dolaska u Njemačku

Činjenično, Njemačka je useljenička država, te bez velikog broja stranih radnika, ekonomija te zemlje ne bi opstala. Među tim brojkama uvozne radne snage, veliki je broj ljudi i iz Bosne i Hercegovine, a sigurno ne manjka ni onih koji u nedostatku prosperiteta u svojoj državi, namjeravaju otići u Njemačku.

Pitanje koje se nameće je šta će eventualni dolazak na vlast AfD-a značiti za ljude koji žele svoju budućnost potražiti, odnosno, graditi u Njemačkoj?

Prema pisanju Deutsche Wellea, Njemačka vlada trenutno se nosi s dva izazova s kojima se zemlja suočava, a ispostavilo se da su povezani: Rast krajnje desnice i dugoročni demografski pad.

Prvi je neposredniji: AfD trenutno je najveća politička snaga u nekoliko istočnonjemačkih država i njen populizam stiže do novih birača.

Drugi je dugoročniji i praktičniji, a prema ekonomistima može ugroziti prosperitet zemlje: Predstojeći demografski jaz u radnoj snazi u zemlji, za koji poslodavci kažu da će zahtijevati mnogo više imigracije.

Njemačka vlada nedavno je uvela zakon kojim bi se smanjile birokratske prepreke za prijavu za posao u Njemačkoj, ali je političku atmosferu teže kontrolisati. Njemački ministar finansija Christian Lindner sažeo je ovo pitanje ranije ove sedmice. 

"Najveći rizik za poslovnu lokaciju za istočnu Njemačku je AfD", rekao je on, dodavi da stranka koja želi zapečatiti zemlju i "služi ksenofobičnim klišeima je pijesak u zupčanicima ekonomije".

Neosporiva je činjenica da je rasizam problem u Njemačkoj. Vladin izvještaj o islamofobiji, objavljen prošlog mjeseca, zaključuje da je antimuslimanski rasizam "rasprostranjen u širokim dijelovima društva i svakodnevna stvarnost".

U kojoj mjeri ovakvi izvještaji obeshrabruje ljude da se presele u Njemačku?

Ulrich Kober, direktor programa za demokratiju i društvenu koheziju pri istraživačkom centru Bertelsmann fondacije, vjeruje da ima istine u Lindnerovom upozorenju, ali ipak ističe da su odluke o migraciji veoma složene. 

"Nikad ne postoji samo jedan faktor. Ljudi imaju različite prioritete kada biraju gdje da migriraju", kazao je Kober za DW.

Kober je napomenuo da su izvještaji o islamofobiji i uspjesima i skandalima AfD-a ipak dospjeli u svjetske medije. 

"Kada su ekstremno desničarske grupe u porastu u Njemačkoj, ili kada krajnje desničarski političari osvajaju funkcije, to je tema u stranim zemljama", rekao je on za isti medij, dodavši da su ljudi su svjesni šta se dešava u Njemačkoj.

Pripremio: Ajdin Balićevac