Vučić "presveto" Kosovo više ni ne pominje: Sprema li se "otimanje" 49 posto teritorije Bosne i Hercegovine kako bi Srbi lakše progutali gorku pilulu zvanu "priznavanje nezavisnog Kosova"
Posljednjih nekoliko mjeseci, u fokusu Beograda i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, više nego ikada našla se Bosna i Hercegovina, odnosno, njen manji entitet Republika Srpska.
Išao je Vučić da bije bitke u New York da se Rezolucija o Srebrenici pred Generalnom skupštinom UN-a ne usvoji, jeo srbijansku zastavu na ivici suza, iz petnih žila, zajedno sa svim svojim evet-efendijama, trubio kako Srbi nisu genocidan narod, iako se u Rezoluciji nigdje takvo nešto nije ni spominjalo...
Onda nam je u subotu došao i taj famozni "Svesrpski sabor" koji je održan u Beogradu, gdje su politički predstavnici Srbije, zajedno sa kolegama iz manjeg bh. entiteta usvojili i Deklaracija sa 49 tačaka. Odlučeno je, između ostalog, da će i RS slaviti 15. februara Dan državnosti Srbije, te da će se sastajati svake dvije godine.
Vučiću je to malo bilo pa je danas uputio poruku Ambasadi SAD-a u Bosni i Hercegovini i pričao kako imovina pripada entitetima a ne državi.
Ono što je očigledno je da se u Beogradu sve manje priča o Kosovu, njihovoj "presvetoj" zemlji, te se postavlja pitanje, da li Vučić, kako bi srbijanska javnost lakše progutala pilulu zvanu "priznavanje nezavisnosti Kosova", planira RS pripojiti Srbiji? O ovoj temi smo razgovarali sa Nedžadom Ahatovićem, stručnjakom za sigurnost.
"Jasna je stvar zbog čega je Beograd okrenuo svoj fokus prema Bosni i Hercegovini i vrlo je jasno zbog čega je to urađeno. Naime, modalitet Daytona je u pitanju. Dakle, njihov način komuniciranja sa susjedima je upravo preko tog modaliteta, odnosno, tzv. podjele suvereniteta. Oni to žele i u Crnoj Gori, na Kosovu, ali u Bosni i Hercegovini to žele primarno jer je to več ustavna kategorija. U Crnoj Gori se radi na tome, dok na Kosovu zajednica srpskih opština treba da bude kao uspostava nove Republike Srpske. Tako da, u svakom slučaju taj ruski koncept (a ne srpski) pravljenja neke nove srboslavije u kojoj bi se 'srpski svet' udružio na način da se uzurpira državni suverenitet susjednih zemalja u kojem Srbi imaju svoje političke predstavnike do otcjepljenja. Dakle, to je novi koncept koji je promovirao Vladimir Vladimirovič tokom zadnjeg foruma u St. Petersburgu i gdje je Dodiku rekao, u javnom dijelu sastanka koji su imali, da je Rusku Federaciju Daytonski sporazum nepromjenjiv. U tom kontekstu, jasna je politička strategija soft-power pristupa koji Ruska Federacija ima na Balkanu, a to će reći, što manje Daytona, a više Bosne i Hercegovine, to znači manje ruskog uticaja", kazao je Ahatović.
Dalje navodi da bi upravo to trebao biti odgovor kako Sarajeva, tako i Zapada.
"Međutim, ta strategija, nažalost, izostaje. Zapadne demokratije na čelu sa SAD-om bi se trebale suprostaviti takvoj strategiji, međutim, oni još uvijek ne znaju šta da rade. Da li da ostave cjelovitu Bosnu i Hercegovinu ili da se fokusiraju na Hrvatsku kao svog glavnog igrača na Zapadnom Balkanu, te se čini kako još uvijek imaju dilemu šta uraditi. Tu se, naravno, traže Dodik i Čović sa svojim političkim i ekonomskim varijantama i onim svojim čuvenim igrankama koje oni igraju već desetak godina. Mali igrači se traže u igrama velikih, a igre velikih su vrlo jasne i precizno određene. Amerikanci jesu na određeni način naznačili da ne bi prihvatili bilo kakvu vrstu podjele Bosne i Hercegovine, to se treba napomenuti, te da su u nekoliko navrata sa vrlo jasnim saopćenjima dali doznanja ruskoj strani da ne bi prihvatili bilo kakvu podjelu. Ono što je interesentno je da Ruska Federacija i ne ide na praktičnu podjelu Bosne i Hercegovine, nego ide na princip podjele suvereniteta do otcjepljenja. Tako da je to Dodikov politički izričaj koji vidimo i kojeg prakticira svakodnevno u Bosni i Hercegovini, što kroz donošenje vlastitih zakona, zatim nepoštivanjem odluka Ustavnog suda BiH itd. Stvar je što se zvanično Sarajevo mora odrediti, odnosno, mora napraviti jednu koherentnu strategiju. Fokus u narednom periodu kada je riječ o Ruskoj Federaciji će biti postavljanje finansijske samoodrživosti entiteta RS, kako bi se on kasnije lakše pridružio Srbiji, a Srbija kasnije pridružila BRICS-u", rekao je na kraju razgovora za Source.ba portal Nedžad Ahatović.
Novinar: Ajdin Balićevac