U razgovoru za Anadolu Agency (AA) zastupnici i delegati Parlamentarne skupštine BiH neprihvatljivim su ocijenili i bombaški napad na zgradu Velike narodne skupštine Turske, ocijenivši to napadom na volju naroda, odnosno na sam narod.

Istovremeno članovi najvišeg zakonodavnog tijela Bosne i Hercegovine pozitivno su ocijenili stavove i pozicije i opozicije da stanu u odbranu države, ali i akte naroda koji je na ulicama, kako kažu, branio demokratski izabranu vlast, odnosno demokratiju i institucije.


Vojni udari, odnosno promjena demokratski izabrane vlasti na taj način nije prihvatljiva i stoga oni kao takvi moraju postati daleka prošlost demokratskog svijeta, zajednička je ocjena zastupnika oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. 

Time su predstavnici najvišeg zakonodavnog tijela u Bosni i Hercegovini osudili nedavni pokušaj državnog udara od dijela vojnih struktura u Turskoj, te pružili nedvosmislenu podršku legalno i legitimno izabranom predsjedniku, vladi i Velikoj narodnoj Skupštini Turske.

U razgovoru za Anadolu Agency (AA) zastupnici i delegati Parlamentarne skupštine BiH neprihvatljivim su ocijenili i bombaški napad na zgradu Velike narodne skupštine Turske, ocijenivši to napadom na volju naroda, odnosno na sam narod.

Istovremeno članovi najvišeg zakonodavnog tijela Bosne i Hercegovine pozitivno su ocijenili stavove i pozicije i opozicije da stanu u odbranu države, ali i akte naroda koji je na ulicama, kako kažu, branio demokratski izabranu vlast, odnosno demokratiju i institucije. 

”U demokratskim zemljama nije svojstven bilo koji vid nasilnog preuzimanja vlasti, uključujući vojni ili državni udar. U tom smislu demokratski izabrana vlast, voljom naroda na taj način je i u Republici Turskoj. U bilo kom smislu promjena vlasti nasilnim putem je neprihvatljiva, niti je svojstvena zemljama demokratskog svijeta, dakle moderne demokratije. U tom smislu to je davna prošlost koja je mogla da bude prije 50 ili 100 godina, ali sada je to nedopustivo”, rekao je u razgovoru za AA Lazar Prodanović, član Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i funkcioner SNSD-a.

U tom smislu, cijeni Prodanović, Bosna i Hercegovina je imala sasvim ispravan stav da podrži legalno, legitimne izabrane predstavnike vlasti, Vladu Republike Turske, predsjednika, Parlament.

”To pokazuje neophodnost stalne civilne kontrole vojnih struktura u bilo kojoj zemlji. To je bitna razlika između vojne diktature i demokratije”, navodi Prodanović.

On kaže kako je vrhovni komandant oružanih snaga u svakoj demokratskoj zemlji predsjednik ili predsjedništvo, a parlament je institucija predstavnika izabranih voljom naroda, te da je u tom smislu i parlamentarna kontrola vojne vlasti neophodna, ne samo oružanih snaga nego i obavještajnih struktura kao pretpostavka demokratskog funkcionisanja bilo koje zemlje.

Napad na zgradu parlamenta u Turskoj Prodanović ocjenjuje kao ”neprihvatljiv način u bilo kom smislu izražavanja nezadovoljstva”.

”Nezadovoljstvo se može izraziti izborima, izbornim procesom, a volja građana je ključna i ne može se u bilo kom smislu derogirati. Funkcija najvišeg zakonodavnog tijela u bilo kojoj zemlji, a samim tim i izvršnog tijela koji proističe, koji se izabere u parlamentu, kao i predsjednika kojeg bira direktno narod ili građani ne smije biti upitna”, kaže Prodanović.

Prodanović smatra da je apsolutno i izuzetno važno da je došlo do izražaja volje građana.

”Svakako u čitavim ovim procesima nakon ovog negativnog iskustva u Republici Turskoj važno bi bilo poštovati ustav i zakone zemlje u smislu ispitivanja i utvrđivanja odgovornosti onih koji su učestvovali u svemu tome. Vrlo je važno i ne bi se smjelo u takom stepenu dostignutog civilizacijskog razvoja potezati za nekim aktivnostima koji bi bile u bilo kom smislu van ustava i uvođenje ponovno smrtne kazne, van ustavnih okvira, van odluke parlamenta bilo koje zemlje”, zaključio je Prodanović.  

Asim Sarajlić, član delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Sjevernoatlantskog saveza (NATO) i visoki funkcioner SDA navodi da promjena vlasti vojnim, odnosno državnim udarom nije prihvatljiva.

”Budno smo pratili sva dešavanja u petak navečer i sutradan. Kontaktirali smo mnoge prijatelje u Turskoj, a tokom dugogodišnje saradnje, stranačke, parlamentarne stekli smo jako puno prijatelja. Naravno kontaktirali smo i našu ambasadu i konzulat, i sve naše ljude koji su se trenutno zadesili u Turskoj, u Istanbulu, Ankari ili nekom ljetovalištu. Tako da smo sve pratili. Nema mjesta nasilju, nema mjesta vojnim udarima, pogotovo u zemljama koje žele da budu dio demokratskog, progresivnog svijeta. Turska svakako jeste i sa svojim mjestom i sa svojom pozicijom i sa svojom politikom i ekonomijom. Turska je sigurno zemlja koja je prije svega naša prijateljska zemlja, zemlja koja na diplomatskom planu jako puno čini da se prilike ne samo u BiH stabiliziraju nego i na cijelom području i Balkana i Evrope, zemlja koja žudi za integrativnim procesima i na kraju krajeva zemlja koja je članica NATO-a, kojem i BiH teži”, naveo je Sarajlić. 

Dakle, vrlo budno, kaže Sarajlić, ”smo pratili sva dešavanja, suosjećali sa žrtvama, Turske, njenih građana”

”S ponosom smo gledali građane kako staju u odbanu i demokratije i u jednom patriotskom zanosu u odbranu turskog identiteta i Turske države. Naravno, demokratija nema alternative. Svako nasilje i svaka sila ma od koga dolazila je neprimjerena, nepoželjna i na kraju krajeva neprihvatljiva”, navodi Sarajlić.

Mi smo u BiH, navodi Sarajlić, pretrpili strašna stradanja, agresiju, genocid i ”imali smo otpilike vidjeti kako je to kada gori i zgrada Skupštine i Predsjedništva BiH, kada se uništavaju neke druge zgrade koje su simboli države”.

”Dakle, to je otvoreni napad na demokratiju i na sve dostignute ljudske vrijednosti. Moderno čovječanstvo pokušava da sve krize, sve sukobe rješava dijalogom, odlukama parlamenata, odlukama institucija za koje se borimo kao što su Sud u Strasbourgu, Sud za ljudska prava, Sud u Haagu i da nametnemo da ljudska prava i dijalog uopće ne smiju imati alternativu. Sve ostalo je nepoželjno, sve ostalo je destrukcija i sve ostalo je rušenje onoga što je čovječanstvo u ovom trenutku dostiglo”, zaključio je Sarajlić.

Momčilo Novaković, član Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i funkcioner NDP-a kaže za AA kako je bilo kakvo nasilno preuzimanje vlasti apsolutno neprihvatljivo.

”Naravno ja inače, u principu se zalažem za demokratske principe i kod formiranja i kod promjene vlasti. Prema tome demokrastki putem vlast u Turskoj je izabrana, ta koja jeste, i zaista bilo koji udar na bilo koji način, a posebno vojni udar po meni nisu rješenja i mislim da dovodi zemlju u posebnu krizu. Dakle, ja se zalažem za demokratske principe, i za izbor i za smjene putem demokratskih principa. Prema tome to važi i za poslanike, ne samo predsjednika i vlade”, smatra Novaković.

On kaže kako su izabrani poslanici ti koji imaju legitimitet naroda da obavljaju taj posao. Stoga on neprihvatljivim i nedopustivim ocjenjuje bombaški napad na Veliku narodnu Skupštinu Turske.

”To je napad na volju naroda. Ako su poslanici, a svi su poslanici izabrani voljom nekog dijela naroda, koji pripada nekoj partiji ili simpatizuje neku partiju onda je to bukvalno napad na narod”, zaključuje Novaković.

Vrlo interesantno je, kaže, to da je narod na ulici branio demokratiju.

”Nije uobičajno, nije se desilo u mnogo zemalja to gdje je ili bilo pokušaja ili uspjelih vojnih udara. Ovo je samo pokazalo da postoji zrelost da se institucije brane demokratskim putem, jer su na takav način i izabrane”, stava je Novaković.  

Martin Raguž, član Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH i delegat u Domu naroda PS BiH navodi da je sigurno pokušaj vojnog udara u Turskoj jedan događaj koji je globalno odjeknuo obzirom na potencijal i značaj Turske, ne samo u tom dijelu svijeta nego na globalnoj sceni.

”Sigurno je da smo svi sa pozornošću pratili šta se u stvarnosti dešava u Turskoj. Jasno je da svi mi koji držimo do demokratskih principa i načela, do poštivanja volje naroda, birača, institucija moramo stati na stranu legitimno izabranih predstavnika i prava na institucionalno odlučivanje i institucionalnu odgovornost. Još uvijek naravno, do kraja ne možemo zaokružiti sliku što se sve točno desilo u Turskoj, ali je vidljivo dakle ne samo ovo što ja govorim, nego iz reakcija ključnih aktera u svijetu koji su dali podršku legitimno izabranim institucijama i čelnicima da je to pokazatelj da svijet ima snagu, a i Turska da institucionalno odgovori na izazove, prijetnje i dobro da je tako. Naravno trebalo bi to uraditi na način da se smanje ljudske žrtve, a bilo ih je nažalost previše, da se što prije stvari institucionaliziraju i da na neki način odgovor na to bude institucionalan u skladu sa najvišim demokratskim načelima i poštivanjem ljudskih prava na što je Turska dobila i određenu vrstu sugestija. Ja vjerujem da su ih pozitivno razumjeli i interpretirali”, kaže Raguž.

Ono što je važno, navodi, jeste da je i oporba u Turskoj i parlament da su zajedno stali na tu stranu odbrane integriteta institucija.

”Naravno da taj izazov nije baš jednostavan. Hajdemo svi vjerovati da će stvari i ići da se neće ponavljati na taj način da se pokušava oružanim putem mijenjati institucije, njihov sadržaj, njihovo vodstvo i njihov rad. Tako da u svakom slučaju ovo je jedno veliko upozorenje rekao bih svima u svijetu. Važno je da je reakcija bila brza i odgovor. Vjerujem da se neće ući u neku vrstu odmazde koja bi bila u suprotnosti sa temeljnim ljudskim načelima i Turska tu ima šansu ustvari da pokaže da se s jednim tako velikim izazovom može iznijeti na jedan demokratski i institucionalan način”, smatra Raguž.

Kaže kako je zagovornik demokratskih odnosa, poštivanja institucija i institucoionalne odgovornosti i legitimnog prava svakoga ko ima određenu vrstu nezadovoljstva da to iskazuje, ali naravno odgovorno, a ne rušilački.

”Sigurno da to nije nikakva poruka koja može bilo koga ohrabriti i da bilo ko može očekivati da ona bude pozdravljena. Naprotiv, Turska je prevažan ne samo regionalni igrač nego i u svjetskim okvirima, druga po snazi članica NATO-a, važna u kompletnoj euro-azijskojh ploči i svi mi trebamo biti na strani demokratskih institucija, očuvanja integriteta, mira i stabilnosti u tom dijelu svijeta. Vjerujem dakle, ovo je jedna velika lekcija ne samo za Tursku nego za sve nas da poštujemo institucije, da na izazove i otvorena pitanja odgovaramo demokratski i da dajemo doprinos miru i stabilnosti pogotovo respektirajući uticaj Turske i u ovom dijelu Evrope i na prostoru jugoistočne Evrope, pa i prijateljske odnose sa BiH, a i na činjenicu da je ona strateški partner Evropi u zaustavljanju ogromnog vala migracija, terorizma kojim je i sama izložena, nažalost. Tako da vjerujem da je ovaj izazov jedno veliko upozorenje svima, a i pokazatelj da način na koji se to pokušalo ne može proći što kažu ”No pasaran!'.  Sada je na institucijama Turske, na svim demokratskim institucijama u Evropi i svijetu da podrže taj institucionalni, demokratski odgovor i doprinesu stabilizaciji stanja ne samo u Turskoj, nego i u regiji i svijetu”, poručio je Raguž.

Naime, u neuspjelom pokušaju vojnog udara u Turskoj u noći sa petka na subote prema dosadašnjim podacima poginulo je više od 200 osoba, a ranjeno njih preko 1.100.  

(Anadolu Agency)