Posljednja, ova o 9. januaru kao neustavnom Danu manjeg bh. entiteta, koju je Narodna skupština RS odlučila da „provjeri kod građana putem referenduma“, aktuelizirala je pitanje krivične odgovornosti onih koji su zakonom dužni da ih provode, piše novinska agencija Patria.

Tužilaštvo BiH danas se oglasilo saopćenjem za javnost, u kojem stoji da ova institucija „nije od Ustavnog suda BiH dobila rješenje kojim se konstatuje neizvršenje odluke Ustavnog suda, kao i identifikaciju pojedinaca koji odluku ne sprovode“.

- Odluka je donesena 26.11. 2015., rok od 6 mjeseci je istekao 26.05. ove godine. Tužilaštvo BiH od 26.05. do danas, nije dobilo rješenje kojim Ustavni sud konstatuje neizvršenje odluke.

Postupajući tužilac Tužilaštva BiH uputio je prema Ustavnom sudu akt u kojem traži očitovanje Ustavnog suda u vezi sa navedenim, poručuju iz Tužilaštva BiH.

Iz ovog odgovora Tužilaštva BiH između redova se može pročitati da će istraga biti pokrenuta u vezi sa neizvršenjem odluke o neustavnosti Dana RS 9. januara kada dobiju rješenje Ustavnog suda BiH o neizvršenju odluke.

Sada se tu pak postavlja pitanje a šta je sa ostalih 91 odlukom za koju su nadležni sudovi dobili odluke o neizvršenju? Nema istraga, nema krivičnog gonjenja, nema sankcionisanja odgovornih funkcionera.

Još 2001. godine Ustavni sud BiH je potvrdio presudu Ustavnog suda FBiH i odlučio da je ustavni naziv za administrativnu jedinicu kanton i da njime upravlja predsjednik. Istom odlukom su nazivi županija i guverner, koje kontinuirano 15 godina koriste kantoni sa hrvatskom većinom, proglašeni neustavnim.

Ipak i danas su ti nazivi u svakodnevnoj upotrebi. Ne samo u javnim istupima političara, već i na službenim dokumentima, na tablama sa natpisima institucija....

Odluka o neizvršenju davno je proslijeđena na nadležne adrese. Petnaest godina poslije niko nije odgovarao krivično, a županija je već „ušla u uho“ običnog čovjeka. A za upotrebu naziva županija do sada je trebalo odgovarati nekoliko premijera svih kantona u kojima se on upotrebljava, do člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića. 

Zbog neprovođenja presude Ustavnog suda FBiH u Mostaru već osam godina nema izbora. I ovdje je odluka o neizvršenju upućena, ali niko ne odgovara krivično.  

Vlada Kantona Sarajevo već godinama ne provodi odluku Ustavnog suda FBiH o vraćanju nadležnosti općinama. I uzalud sve urgencije, ali ne da Kanton svoje nadležnosti, njih više od 30.

Poslanici na svim nivoima vlasti zaštićeni su imunitetom. Međutim, imunitet ne štiti Vijeće ministara, entitetske, te vlade kantona i općine, ali i niže sudove, a ne samo Sud odnosno Tužilaštvo BiH.

U lancu neizvršenja odluka najviše sudske instance u državi za krivično gonjenje zaduženo je pravosuđe. Međutim, nameće se i pitanje odgovornosti države, odnosno njenih poluga vlasti.

Vijeće ministara na prvome mjestu mora imati plan za izvršenje odluka Ustavnog suda, a onda da Parlament kao zakonodavna vlast kontroliše dokle se stiglo sa (ne)izvršenjem.

To bi u kontinuitetu trebala biti aktivnost i izvršne i zakonodavne vlasti, jer svako od načelnika općine do predsjedavajućeg Vijeća ministara ili člana Predsjedništva BiH može doći u situaciju da bude pod istragom i krivično gonjen.

Vladavina prava
Do 2014. godine jedan od glavnih uslova BiH za evropske integracije bila je implementacija presuda Suda za ljudska prava iz Strazbura, a donesenih upravo na osnovu apelacija iz naše zemlje zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH.

Na prvo mjesto od prije dvije godine EU je stavila provođenje socioekonomskih reformi, tako da je pitanje neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH, odnosno presuda iz Strazbura palo u drugi plan. No, to ne smije biti izgovor za neizvršenje, jer na putu ka EU jednog od poglavlja o kojem će se pregovarati, a prije toga odgovoriti na hiljade pitanje, jeste upravo vladavina prava i prilagođavanje domaćeg zakonodavstva evropskom, gdje je apsurd neprovođenje odluka Ustavnog suda.  


(NAP)