Kratina kaže da njena inicijativa za donošenje novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici koja bi bila usklađena sa Istanbulskom konvencijom traje godinama.

“Prošla Vlada FBiH nije imala razumijevanja da uputi u proceduru novi zakon, kada do toga nije došlo onda sam kao zastupnica uz saradnju sa nevladinim organizacijama krenula u akciju da u parlamentarnu proceduru uputimo novi tekst zakona koji je usklađen u najvećoj mjeri sa Istanbulskom konvencijom. Usvojili smo taj tekst u nacrtu, njegov parlamentarni život je krenuo 2021. Trebala je godina dana da se usvoji i u Domu naroda”, pojasnila je, prenosi N1.

Kaže da nije sigurna da li trenutna Vlada FBiH namjerava dati novi tekst zakona ili će se pridružiti parlamentarnoj proceduri koja je već započeta.

“Moram sa žaljenjem konstatovati da do današnjeg dana Vlada FBiH nije dala termin radnom tijelu koje smo formirali da razgovara sa Vladom”, istakla je.

Bašić-Tomić kaže da se nakon zločina u Gradačcu stvorila se opšta uznemirenost kod svih građana.

“Ne samo kod žrtava nasilja koje to trpe, koje negdje su u strahu šta će se dogoditi ako one nasilje prijave. Da li će i kod njih sistem zakazati”, kazala je.

Navodi da nakon tog zločina dobijaju pozive kako žrtava nasilja, tako i građana koji žive u njihovoj neposrednoj blizini.

“Mislim da se ovo odrazilo na kompletnu populaciju i to su samo oni tragovi koji ostavljaju posljedice na mentalno zdravlje naših građana”, kazala je.

Podsjeća da je novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj usvojen 2010. godine.

“Situacija po pitanju primjene zakona je neadekvatna. Zvanične institucije i nevladine organizacije bilježe stalni porast prijavljenih slučajeva nasilja u porodici. U prvih šest mjeseci 2023. godine, prema zvaničnim statistikama Policijske uprave Banjaluka, postoji porast od 65 posto slučajeva u odnosu na šest mjeseci prošle godine, što je zabrinjavajući podatak.

Pojasnila je kako se primjenjuje zakon u RS.

“U 1034 prijave nasilja u porodici imali smo 74 prijedloga za izricanje hitnih mjera zaštite, koji podrazumijevaju mjere u smislu udaljenja počinioca iz stambenog prostora i zabrana približavanja žrtvi. Od 74 prijedloga, 70 je usvojenih hitnih mjera zaštite”, kazala je.

Navodi da se zaštitne mjere slabo primjenjuju.

“U toku prošle godine je 30 prijedloga za izricanje zaštitnih mjera, a 7 je izreknuto. Sudovi u lokalnim zajednicama rade neujednačeno. Ne postoji ta praksa izricanja hitnih mjera zaštite i zaštitnih mjera, kako sam zakon propisuje, koji je usklađen sa Istanbulskom konvencijom, a koji ima za cilj da u jednoj aktunoj fazi nasilja obezbijedi fizičku zaštitu žrtvama”, kazala je.

Ističe da je odavno upaljen crveni alarm.

“Neophodno je da svi subjekti koji se nalaze u lancu zaštite i koji rade na tome da se počinioci nasilja adekvatno sankcionišu u skladu sa krivičnom zakonom počnu da rade na primjeni zakonskih odredbi”, kazala je, prenosi N1.

(Elmedina H.)