Organozator je bila hrvatska europarlamentarka Željana Zovko koja je prije toga izazvala skandal tvrdeći da je Stari most kulturna baština Hrvatske. Tokom dešavanja u Europskom parlamentu oglasio se bivši ambasador Bosne i Hercegovine Slobodan Šoja tvrdeći da ga ne iznenađuju potezi Zovko.

U svom tekstu Šoja je napisao da mnogi ljudi ne znaju da se upis Starog mosta na UNESCO-vu listu kulturne baštine trebao dogoditi nekoliko godina ranije.

-Mnogi ljudi ne znaju da se upis Starog mosta na Uneskovu listu kulturne baštine trebao dogoditi nekoliko godina ranije, tačnije u decembru 2000. godine. Preporuka je bila data 1999. godine. Čekali smo nestrpljivo kad će se to dogoditi, a onda je u decembru 2000. godine Komitet za svjetsku baštinu umjesto upisa kojeg smo očekivali odložio upis zbog toga što je Unesko dobio informacije da se u zaštićenoj zoni oko Starog mosta obavljaju građevinski radovi bez kontrole koja je bila obavezna. A mi korumpirani idioti mislili da to Unesko neće saznati!

Od tog dana do jula 2005. kad je Unesko upisao Stari most na svoju listu trebalo je mnogo toga uraditi i dokazati. To dobro znam iz prve ruke.

U sjedištu Uneska u Parizu koordinaciju svega radile su dvije osobe, oboje ambasadori BiH pri Unesku: Slobodan Šoja od 2000. do 2004. godine i Željana Zovko od 2004. do 2005. godine. Manipulator i lažov kakva je Željana svu je zaslugu za upis naravno prebacila na sebe iako me je zamijenila na mjestu ambasadora kad je skoro sve bilo završeno i pripremljeno. Stalno je ponavljala sintagmu: „upisala sam Stari most na Uneskovu listu“. Ja se nikad nisam hvalio da sam učinio bilo šta, a učinio sam dosta, jer sam i onda i danas vjerovao da je jedina osoba koja je zaslužna za upis upravo Stari most i niko više.

Pa kad se u trenucima dok ovo pišem u Briselu održava predstavljanje Starog mosta u Mostaru kao dijela hrvatske baštine ja se ničemu ne čudim jer poznajem dobro dotičnu europarlamentarku, poručio je Šoja.

Podsjetimo, Željana Zovko je sinoć govorila o Starom mostu u Mostaru.

- Sam čin obnove tog spomenika, koji je bio spomenik kulture ali nije bio spomenik svjetske baštine, sam čin rekonstrukcije i poduhvat koji je UNESCO poduzeo da ustvari njegova obnova bude urađena uz sudjelovanje sve tri vjerske zajednice i sva tri naroda simbol je pomirenja, a ne simbol razdvajanja koji su neki htjeli označiti kao konflikt između civilizacija – rekla je zastupnica Željana Zovko.

Stoga je izrazila zadovoljstvo što je sudjelovala u projektu upisa Staroga mosta u UNESCO dok je bila veleposlanica Bosne i Hercegovine u Parizu.

- Sav taj poduhvat, svu onu pomoć koju sam imala u dokazivanju da je ta obnova pomogla pomirenju u Mostaru i pomogla pomirenju u BiH je pridonijelo da se prizna ta univerzalna vrijednost Starog mosta. Njegova slojevitost i rekonstrukcija dovela je do nalaženja svih povijesnih slojeva koji su pomogli da se dokaže njegova veća univerzalna vrijednost - istaknula je Zovko.

Naglasila je da je Bosna i Hercegovina strateško mjesto za mir i sigurnost Europske unije i njezinih granica. Na pitanje je li Stari most nakon dvadeset godina zaista simbol pomirenja, Zovko je istaknula da je sve do ljudi i na koji način ga oni gledaju.

- On jeste i on će moći ostati na listi svjetske baštine ukoliko jeste simbol pomirenja. Ukoliko izgubi tu vrijednost on apsolutno nema više nikakav značaj. Njegov značaj, pravi njegov značaj je u toj njegovoj duši, a ona je pomirenje među narodnima i religijama i ustvari pomirenje koje treba poslužiti za sve druge rekonstrukcije u svijetu koji je obilježen ratovima – zaključila je Zovko.

(Erna H.)