Schmidt je više nego jasno istakao kako neće dozvoliti ništa slično te da ima alate da to spriječi.

"Imam na raspolaganju sve instrumente kako bih osigurao provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, svoje poteze nikad ne najavljujem, ali neću dozvoliti bilo kakvo razdruživanje ove zemlje", rekao je Schmidt.

Naveo je i da se radi o "ozbiljnom kršenju" Dejtonskog sporazuma, te da ne očekuje bilo kakvu kooperaciju iz Federacije BiH po ovom pitanju.

"Ovdje se ne radi o FBiH nego se radi o državi i to je ono što je definisano Dejtonskim sporazumom. Ukoliko ne bude nikakvih reakcija ljudi bi izgubili povjerenje u mirovni sporazum. Čuo sam da još uvijek nije jasno u RS i NSRS šta zapravo sa ovim žele uraditi. Ako traže moju preporuku, to je da ne idu u nikakvo razdruživanje, separaciju ili slično. To bi značilo nove granice, pomjeranje stanovništva na nova mjesta, i to bi izazvalo novi konflikt", stava je visoki predstavnik u BiH.

Od bh. političara je tražio vraćanje evropskim integracijama i reformama, a ne "temama koje pripadaju 19. stoljeću."

"Ako vidim da imamo blokade u funkcionalnosti zemlje, ja i Međunarodna zajednica možemo reagovati samo u korist građana. Ja sam tu da podsjetim političke elite da moraju djelovati i biti odgovorni za ono što se dešava", rekao je Schmidt.

Podsjetimo, vlast u tom entitetu je objavila "Sporazum o reguliranju odnosa Republike Srpske i Federacije BiH u skladu s Dejtonskim sporazumom i međunarodnim aktima", u kojem se govori o tzv. "mirnom razdruživanju."

Glavni član je sedmi s obzirom na to da se konkretno odnosi na razdruživanje, u njemu se navodi: "Strane se mirno razdružuju zbog nemogućnosti obnavljanja izvornog Opšteg okvirnog za mir u BiH, koji je garantovao ravnopravnost entiteta i konstitutivnih naroda na osnovu konsenzusa primjenom konsocijativne demokratije i mehanizama zaštite entitetskih i nacionalnih interesa".

Zatim se navodi: "Strane će nakon mirnog razdruživanja funkcionisati suvereno u skladu s državnopravnom tradicijom, koju baštini RS od 9. januara 1992. godine, kada je proglašena te tradicijom koju baštini FBiH od 18. marta 1994. kada je obrazovana Washingtonskim sporazumom".

Definisano je da bi granica bila na mjestu trenutne linije razgraničenja između dva entiteta i da bi oba zadržala svoju teritoriju.

Usvajanje ovog dokumenta moglo bi biti u suprotnosti s članu 156 Krivičnog zakona BiH, koji tretira mirni ili nasilan pokušaj promjene ustavnog poretka naše zemlje.

Predviđena kazna za kršenje ovog člana KZ BiH iznosi najmanje pet godina zatvora uz zabranu vršenja dužnosti, te oduzimanje odlikovanja te zabranu vršenja i sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.

(Erna H.)