Dominantne vrste drveća u tajgi

Budući da se tajga prostire preko više kontinenata na ogromnom prostranstvu razumljivo je da u različitim njenim djelovima dominiraju najrazličitija stabla. U evropskom dijelu najčešće se sreće norveška smrča i škotski bor. Kada se krene dublje ka istoku, u oblasti Sibira dominiraju jedinstvene sibirske vrste jele i bora. Iako zimzeleno drveće dominira tajgom u ovim sibirskim predjelima nerijetko borealnu šumu čine listopadna stabla poput ariša, breze ili oskoruše. Udaljena Jakutska oblast tipična je postojbina ovog tipa šume.


 Po obodu moćnih borealnih šuma stabla počinju da se proređuju i sve su niža. Na hladnom sjeveru na njih se nadovezuje vegetacija tundre kroz koju se probija tek po koje zakržljalo stablo. Prema jugu tajga postepeno prelazi u mješovitu šumsku oblast, dok seprema istoku na nju nadovezuje travnata vegetacija stepe. U hladnim predjelima sjeverne Rusije nerijetko se dešava da su moćne šume tajge ispresijecane gotovo neplodnim močvarnim zemljištem.

Životinjski svijet borealnih šuma

Klimatski uslovi, prije svega temperatura koja se spušta do 60 stepeni ispod nule, učinila je da samo najače i najizdržljivije životinje ostanu u ovim prelijepim predjelima. Od sisara zaštitni znak tajgi su samur i evroazijski mrki medvjed. Srijeću se i jeleni, divlje koze, divlje svinje, ris  itd. Rijetke vrste ptica odolijevaju surovim uslovima a tipični predstavnici su tetreb i sibirska kreja. Jedna od najzanimljivijih životinja koja ovdje živi jeste žderavac. Ova životinja iz porodice lasica je naučila kako da potpuno iskoristi sve što tajga pruža. Njenu ishranu čini sve od bobica, jaja, ptica i leminga pa sve do krupnih irvasa koje je i sam dovoljno snažan da ubije.


Malo je poznato da najveća mačka na svijetu živi u tajgama. U pitanju je sibirski tigar. Ovaj predator može dostići i do 400 kilograma težine i smatra se jednim od najboljih lovaca na svijetu. Zbog pretjeranog lova u prošlosti danas je izuzetno ugrožena vrsta.


U sjevernim borealnim šumama i tundrama Sibira živi oko 10.000 pripadnika naroda Nenet.


Život ovih ljudi potpuno je zavistan od irvasa. Oni im služe kao hrana, prevozno sredstvo i materijal za izradu odjeće i oruđa. Svakog ljeta kada se zamrznuto zemljište tundri otopi oni se sele sa svojim krdima irvasa na sjever radi ispaše. Dolaskom hladnog jesenjeg perioda vraćaju se na jug gdje provode zime pod okriljem svojih tajgi. Ovaj drevni narod potpuno živi u skladu sa prirodom ali se u posljednje vrijeme sve žešće bore da zadrže svoj tradicionalni način života zbog sve većeg interesovanja modernog društva za zabačene predjele tajgi u kojima oni žive.

(Alen Avdić)