“Želim da znate da Ujedinjeno Kraljevstvo i ja stojimo uz vas“, rekao je Sunak, te podcrtao da njegova zemlja čvrsto stoji uz Izrael nakon napada Hamasa na izraelsko tlo u kojem je poginulo više od 1.400 ljudi. Hamas je također zarobio najmanje 199 ljudi.

Putovanje dolazi u vrijeme kada je sve veći broj mrtvih izazvao proteste širom Bliskog istoka, uz strah da bi sukob između Izraela i Palestine mogao eskalirati u širi regionalni rat.

Kakav je stav Velike Britanije o sukobu?

Velika Britanija je do sada pružala čvrstu podršku Izraelu, a Sunak je napad Hamasa nazvao “pogromom”.

“Ovo zvjerstvo je bio egzistencijalni udar na samu ideju Izraela kao sigurne domovine jevrejskog naroda“, rekao je Sunak u ponedjeljak.

Pozvao je Izrael da “krene na Hamas, vrati taoce, odvrati dalje upade i ojača svoju sigurnost na duže vrijeme”.

“Ovo mora biti urađeno u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, ali i uvažavajući da se oni suočavaju sa opakim neprijateljem koji se sakriva iza civila“, rekao je Sunak.

Odluka Velike Britanije da se suzdrži od jučerašnjeg glasanja Vijeća sigurnosti UN-a o rezoluciji kojom se Izrael poziva da dozvoli humanitarnu pomoć u Gazi uglavnom je prošla ispod radara.

Rezoluciju su blokirale Sjedinjene Države na osnovu toga što nije eksplicitno pominjalo pravo Izraela na samoodbranu.

Budući da je odbio da zauzme stav u srijedu, od Sunaka se ipak očekuje da progura inicijativu za humanitarni koridor kroz granični prijelaz Rafah s Egiptom.

S obzirom da Sunakova Konzervativna stranka trenutno pada u anketama, Laburisti očekuju pobjedu na općim izborima za koje se očekuje da će se održati sljedeće godine.

Lider laburista Keir Starmer je do sada imao sličan ton kao Sunak o sukobu između Izraela i Gaze, ali se suočava s pobunom unutar svoje stranke nakon prošlosedmičnih komentara koji sugeriraju da podržava “pravo” Izraela da prekine opskrbu strujom i vodom za 2,3 miliona stanovnika Gaze ljudi.

Kakva je historija Velike Britanije u Palestini?

Kako navodi Al Jazeera, ako upitat većinu Palestinaca šta je korijen njihove nevolje, vjerovatno će okriviti Arthura Balfoura.

Davne 1917. godine, dok je bio britanski ministar vanjskih poslova, Balfour se obavezao da će stvoriti “nacionalni dom” za jevrejski narod u Palestini u Balfourovoj deklaraciji.

Velika Britanija je, otkako je porazila Otomansko carstvo u Prvom svjetskom ratu, vladala Palestinom koja je bila dom jevrejske manjine i arapske većine.

Nakon Balfurove deklaracije, Jevreji koji su bježali od progona u Evropi počeli su pristizati u većem broju, posebno tokom nacističkog holokausta u Drugom svjetskom ratu.

Velika Britanija se povukla 1948. godine, kada su jevrejske vođe objavile stvaranje Države Izrael, a jevrejske milicije prisiljavale Palestince na bijeg.

Oko 750.000 Palestinaca je raseljeno u kampanji etničkog čišćenja, neki su završili u Jordanu, Libanu i Siriji, a ostali su protjerani na preostalu teritoriju u Gazi, Zapadnoj obali i istočnom Jerusalemu. Palestinci to prisilno raseljavanje nazivaju “Nakba” ili katastrofa. Izrael je 1967. godine zauzeo preostale palestinske teritorije, što je bio korak koji međunarodna zajednica nije priznala.

(Mubina Lj.)