Visoke temperature mogu biti opasne po zdravlje. 

Dr. sci. med. Abel Baltić, specijalista interne medicine, dao je preporuke za građane šta da učine i kako da se zaštite po ovakvim vrućinama, prenosi Avaz. 

Naglasio je da prije svega treba izbjegavati izlazak iz domova u udarnim periodima.

- Pomjerilo se vrijeme, nekada smo govorili od 12 do 16 da se ne izlazi. Međutim, to se promijenilo. Svojim pacijentima uvijek preporučujem da ne izlaze od 10 do 17 sati, ako baš ne moraju - poručio je Baltić.

Osvrnuo se i na upotrebu klima uređaja i na to koliko štetna može biti drastična razlika temperature u domu i vani.

- Spustimo temperaturu u prostorijama na 18 ili 20 stepeni, a napolju je 38. To nije dobro! Ne bi temperatura smjela da se razlikuje više od 5 do 7 stepeni. Izlazak iz hladnijeg na tako vrele temperature donosi skoro pa sigurno toplotni šok - istakao je Baltić.

Posebno se osvrnuo na hronične pacijente koji boluju od povišenog krivnog pritiska, od srčanih aritmija, kardiovaskularnih oboljenja bilo koje vrste, dijabetičara, duševnih bolesnika...

- Oni moraju biti u kontaktu sa svojim ljekarima zbog korekcije terapije. Mora se korigovati. Nije isto lijek uzimati na 34 stepena i na 15 stepeni - naglasio je Baltić.

Vrlo je važno kako se i odjevamo na visokim temperaturama, a doktor Baltić podcrtava značaj prirodnih materijala poput pamuka.

- Takvi materijali dozvoljavaju tijelu da diše. Garderoba s velikim procentom viskoze i svega ostalog jednostavno nije dobra jer pojačava znojenje - naglasio je Baltić.

Neophodno je, kaže, zaštiti oči naočalama, glavu kapom. Na kožu se mora nanijeti krema sa zaštitnim faktorom +50.

- Više nemamo ni ozonskog sloja. Pokazalo se da imamo puno pigmentacije na koži koje kasnije mogu preći u ono čega se najviše plašimo - karcinoma - istakao je Baltić naglašavajući da je 50+ faktor obavezan.

Jaka hrana poput mesa i mesnih prerađevina, pržena hrana nikako nije poželjna sada.

- Treba unositi što više voća i povrća jer je lakše probavljivo, ali i zbog procenta vode koju sadrže takve namirnice. Naravno, unositi tečnosti odnosno vode konstantno. Treba izbjegavati slanu i začinjenu hranu, jer to nije dobro - rekao je Baltić.

(Erna H.)