Profesor i psiholog Dženan Skelić u razgovoru za Source portal komentarisao je trenutna dešavanja u zemlji, naglašavajući da su ona odraz dubljih društvenih problema i patoloških tendencija unutar bosanskohercegovačkog društva.

Skelić objašnjava kako se društvo u BiH nosi s naslijeđem rata i traumama koje su još uvijek prisutne među pojedincima, prenoseći se s generacije na generaciju, često kroz priče najbližih: "Mi smo, generalno gledano, mentalno bolesni. Možda je to i ružno reći, ali kao društvo smo vrlo roviti i osjetljivi. Prošlo je više od trideset godina od strašnog rata, ali užasne traume koje je taj rat ostavio još uvijek žive u ljudima i u pripovijedanjima."

U takvom okruženju, dodaje Skelić, političari i mediji često održavaju psihopatološki proces.

"Kada se nema o čemu pisati i govoriti, tada se oživljavaju nacionalističke teme; prisjećamo se ratnih dešavanja i potenciraju se priče ko je kome bio prijetnja i opasnost. Kod nas se kontinuirano održava jedno stanje u kojem se lako može skliznuti u bilo koji oblik patologije. A kada uđete u određenu patologiju, teško je predvidjeti u kojem će pravcu ona dalje ići", naglašava Skelić.

Na pitanje o uzrocima nasilnih djela među mladima, Skelić govori kako je evidentna duboka kriza identiteta kod mladih, koji se teško mogu poistovijetiti s narativima koje društvo već decenijama nameće.

Objašnjava da, kada mladi ljudi ipak uspiju prihvatiti te nacionalističke retorike, postaju radikalni i agresivni.

"Ako se poistovjećuju, onda postaju vrlo radikalni u tim poistovjećivanjima, vrlo agresivni, jer oni u suštini nemaju konkretne slike, već vrlo apstraktne i imaginarne slike onoga o čemu pričaju, bilo da je riječ o nacionalizmu ili religijskim trvenjima. To je onda teško kontrolirati i vrlo lako može otići u oblik ekstrema", kaže Skelić.

No, Skelić također ističe i drugu stranu mladih, onih koji ne mogu prihvatiti ideologiju nacionalizma i koji ne uspijevaju da se identifikuju s društvom u kojem se nalaze.

"Oni koji ne mogu da se nađu u tim nacionalističkim ideologijama i ne mogu da se identificiraju sa okruženjem u kojem se nalaze, zastrane u nekom drugom pravcu ili se samoizoliraju, postaju dio marginalnih grupa. Vrlo često pripadaju subkulturama koje uključuju bande, konzumiranje droge ili, nažalost, čak i potencijalno suicidalne kontekste", objašnjava Skelić.

Sve ove pojave, kaže profesor, rezultat su zanemarivanja mentalnog zdravlja mladih i društva u cjelini, dok su ljudi preplavljeni toksičnim narativima koji negativno utiču na mentalno zdravlje svakog pojedinca, bez obzira na to koliko su mentalno stabilni.

Govoreći o odgovornosti za sveprisutne lažne dojave bombi, Skelić jasno naglašava da djeca nisu kriva i da krivicu uvijek snosi neko iz svijeta odraslih. Dodaje da društvo, roditelji i odrasli provode sve manje vremena u komunikaciji s djecom, zapostavljajući ih u borbi za vlastiti opstanak.

"Činjenica je da jako malo komuniciramo s djecom; imamo vrlo loše odnose, okrenuti smo nekoj borbi za život. A u suštini, ljudi nisu ni okrenuti borbi za život, već su jednostavno postali apatični, izgubili su bilo kakvu nadu i vjeru u svjetliju budućnost. Prepustili su se toj apatiji, okrećući se kafi, cigareti i društvenim mrežama", objašnjava Skelić.

“Mladi osjećaju da je cijelo društvo izgubilo nadu i vjeru u bolju budućnost. Mladost, po prirodi, ima želju za životom, potrebu da se bori za nešto i da negdje pripada. S obzirom na to da joj ovaj kontekst ne pruža te mogućnosti, mladi se okreću drugim stvarima – ekstremističkim religijskim skupinama, raznim 'budalaštinama' i dokazivanju među vršnjacima. Bilo kroz pušenje cigareta, konzumiranje droga, lažne dojave bombi, obijanje prodavnica – uvijek je to bilo prisutno, ali danas je društvo osjetljivije i negativne posljedice su očiglednije", ističe Skelić.

U modernom društvu, društvene mreže dodatno kompliciraju situaciju jer postaju zamjena za stvarne odnose među ljudima. Skelić naglašava da odrasli sve više vremena provode na društvenim mrežama, dok mladi na njih gledaju kao na izvor sadržaja, a ne komunikacije.

"Mi stalno pričamo o tome kako mladi provode puno vremena na društvenim mrežama, ali u stvarnosti, odrasli provode više vremena. Mladi danas mnogo vremena provode na TikToku, ali to nije društvena mreža u klasičnom smislu jer nema direktne komunikacije. Ovo što se događa posljedica je generalnog zatajenja društva, gubitka sistema vrijednosti i okretanja prošlosti umjesto budućnosti. S obzirom na to da nema projekcije svjetlije budućnosti, mladi svjedoče društvu koje je izgubilo vjeru u bolje sutra", kaže Skelić.

Kao dodatni problem, Skelić upozorava na stvaranje opasne slike o BiH u međunarodnim okvirima zbog izjava koje dolaze od političara i čestih lažnih dojava o bombama koje se često vezuju za kontekst mogućih terorističkih prijetnji. Prema njegovim riječima, takve priče i izjave stvaraju negativno svjetlo na Bosnu i Hercegovinu, te posebno na Bošnjake, koji su često predstavljeni kao izvor prijetnji.

"Bosna i Hercegovina ne može sebi dozvoliti greške niti da nas neko označi kao društvo potencijalne prijetnje, nesigurnosti i nestabilnosti. Pogledajte, Dodik je izjavio da je on garant mira i stabilnosti, dok su Bošnjaci predstavljeni kao izvor nesigurnosti i prijetnje. Svaka prilika koristi se da se otvore priče koje treba da bace negativno svjetlo na Bosnu i Hercegovinu, a posebno na Bošnjake, koji ispadaju kao jedini koji pričaju bosanskohercegovačku priču, mada su joj možda nanijeli najviše štete u ovoj situaciji. Kada vam je do nečega stalo, onda morate da balansirate da to sačuvate i održite. Nekad moramo i taktizirati, možda se praviti 'blesavi', ali mi to nismo činili. Kada imate potrebu da sačuvate nešto što drugi ne žele da sačuvaju, onda se mora biti taktičan i praviti ustupke. Mi to nismo radili, naprotiv, činili smo suprotno. Kada govorim o nama, mislim na Bošnjake. U ovom slučaju, Bošnjaci su sebi nanijeli najveću štetu jer nismo djelovali taktično, nego smo išli glavom kroz zid", zaključuje Skelić u razgovoru za Source portal.