Prvo smo svjedočili strašnim poplavama u Bosni i Hercegovini koje su tokom oktobra odnijele 27 života i nanijele ogromne štete. A sada gledamo stravične slike iz Španije gdje je najviše pogođen region Valensije, gdje još jednom vidimo razornu moć prirode i uticaj klimatskih promjena.

Meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bakir Krajinović za Source portal objašnjava razlike i uzroke ovih događaja te ističe kako se moramo pripremiti na sve intenzivnije klimatske ekstreme koji će postati redovna prijetnja u budućnosti.

Na pitanje da li možemo porediti poplave u BiH sa onima koje sada pogađaju Španiju, Krajinović ističe da su to ipak dva različita meteorološka fenomena.

„Ne možemo uporediti naš slučaj iz oktobra, kada smo imali velike količine padavina i bujične poplave koje su, nažalost, odnijele veliki broj života u BiH. Ono što se sada događa u Španiji, konkretno u regionu Valensije, posljedica je sasvim druge sinoptičke situacije. U ovom slučaju, topla i puna vlage zračna masa došla je na špansko kopno, što je uzrokovalo višednevne obilne padavine“, pojašnjava Krajinović.

"Dakle, nije to bilo u kratkom vremenskom periodu, nego je nekoliko dana padala obilna kiša. Vodotoci to nisu mogli podnijeti, pa su slike iz Španije, nažalost, katastrofalne. Nijedna zemlja, pa ni tako razvijena članica Europske unije, ne može se izboriti s ogromnim padavinama”, dodaje Krajinović.

Ove jeseni već smo svjedočili padavinama i poplavama u centralnoj i istočnoj Evropi. U slivu Dunava vidjeli smo kako su prošli Poljska, Češka, Slovačka, Austrija, zatim poplave u Bosni i Hercegovini, sada u Španiji, dva uragana u SAD-u, a sve to u vrlo kratkom vremenskom periodu.

Krajinović objašnjava da je za sve ovo odgovorna promjena u atmosferi uzrokovana zagađenjima i onime što smo radili zadnjih 150 godina.

„Ono što se dešava u atmosferi posljedica je onoga što smo radili zadnjih 150 godina. Zagadili smo atmosferu do te mjere da sada ona zarobljava sunčevu energiju, koja se mora manifestovati na neki način. Nažalost, manifestuje se kroz pojavu ovih ekstrema koji odnose veliki broj života. Dakle, sinoptička situacija koja je prouzrokovala poplave u Španiji nešto je što se ne dešava često; vrlo rijetka pojava, ali kad god se desi, ima za posljedicu ovako katastrofalne poplave i situaciju kojoj ovih dana svjedočimo u Španiji. Sve su to posebni sistemi; svaka epizoda padavina i poplava kao manifestacija tih padavina je jedinstvena, ne može se dovesti pod isti fenomen niti se gledati kao nešto identično. Dakle, to su potpuno različite sinoptičke situacije, različite sinoptičke slike, ali su posljedice, nažalost, iste“, kaže Krajinović.

Krajinović upozorava da će ovakvi vremenski ekstremi, umjesto rijetkih i iznenadnih događaja, postati učestaliji.

„Napredak naše civilizacije, kad kažem "naše" mislim na cijeli svijet, posljedica je razvoja industrije, tehnike i tehnologije. Danas živimo u komforu kojeg se teško odreći, sa svim onim što smo izgradili i postigli kroz decenije razvoja. Teško je osloboditi se blagodati koje nam je donijela industrijska revolucija, ali negativna posljedica te priče je emisija stakleničkih gasova, rezultat pretjeranog korištenja fosilnih goriva. Sve što smo emitovali u atmosferu ostalo je tamo i napravilo od nje veliki staklenik. Taj staklenik ne dozvoljava da se višak energije dalje širi u svemir, zadržavajući je u atmosferi, zbog čega taj sistem sada ima više energije nego što je prirodno. Mi smo jedini krivci jer smo zagadili atmosferu i zarobili tu energiju. Ta energija, prema zakonima fizike, mora se manifestovati na neki način, a priroda, odnosno atmosfera, to manifestuje kroz pojavu ekstrema“, upozorava Krajinović.

Govoreći o tome kako su klimatske promjene očigledne i u Bosni i Hercegovini, Krajinović navodi da ne moramo ići daleko u prošlost da bismo primijetili kako se klima mijenja.

„Godina 2023. bila je najtoplija godina od početka mjerenja i na globalnom nivou, i u Bosni i Hercegovini. Imali smo najtopliju zimu od početka mjerenja s izuzetno malim količinama snijega“, ističe Krajinović.

"U aprilu ove godine, temperatura u Zenici dostigla je rekordnih 33,3 stepena, što je najviša temperatura ikada zabilježena u tom mjesecu u BiH. Tokom ljeta, svaki mjesec je bio najtopliji od početka mjerenja, dok su u augustu zabilježeni apsolutni temperaturni rekordi, ponovno u Zenici. Uz visoke temperature, suša koja je trajala od početka ljeta nastavila se kroz jesen, te u oktobru ekstrem u vidu padavina i bujičnih poplava, koje su, nažalost, odnijele veliki broj života u BiH. Dakle, ne moramo ići daleko u prošlost da bismo dokazali da se nešto mijenja u našoj klimi. Ova godina sa svim ovim ekstremima dovoljna je potvrda“, naglašava Krajinović.

Krajinović zaključuje da se Bosna i Hercegovina i njeni građani moraju početi prilagođavati na klimatske promjene kako bi se ublažile buduće štete.

„Sve najtoplije godine zabilježene u našoj povijesti su godine poslije 2000. godine, što jasno pokazuje pravac u kojem se klima razvija. Naša umjerena klima, jedna od najljepših na planeti, postaje ekstremna, što će imati strašne posljedice. Nećemo se tako lako prilagoditi tome, ali ono što nam preostaje je da se što prije prilagodimo kako bi posljedice po stanovnike BiH bile što blaže, te da što spremniji dočekamo buduće poplave, suše i rekorde. Klimatski scenariji jasno pokazuju da će prirodne nepogode i ekstremi biti sve češći i sve intenzivniji“, zaključuje Bakir Krajinović u razgovoru za Source.

(Aldin Barimac)