Za profesora Univerziteta u Sarajevu Envera Kazaza, koji je bio promotor, "Sumrak kapuitalizma" je provokativna knjiga, te da kao i većina naučnika i Kukić misli da je neoliberalnom kapitalizmu odzvonilo. Ali, istakao je on, radi se o ideologiji koja priziva nas, subjekte, da zauzmemo interpretativne pozicije prema stvarnosti u skladu s njenim vrijednostima.

- Stoga ne vjerujem u tako lak poraz kapitalizma, jer kapitalizam ima kameleonsku prirodu da se prilagođava stvarnosti. Vjerujem u veliku borbu u budućnosti tzv. zelenog kapitalizma i zelenog socijalizma. Ali, ono što ova knjiga donosi jeste da uvidimo da je kapitalizam moralno humanistički i društveno odgovoran za najveće moguće krize s kojima se suočilo čovječanstvo, proizvodnjom stalnog sukoba - naglasio je Kazaz.

Promotor Kadrija Hodžić, profesor Univerziteta u Tuzli, smatra da Kukić na oštar, kritički, teoretski, ideološki način tematizira neodrživost globalnog kapitalizma. Ali, kako kaže, ne samo da je u pitanju kritika i uputa u prolaznost neoliberalnog kapitalizma, nego i svih kapitalizama. Ta kritika, kazao je, data je u tradiciji marksističke kritike. Time Kukić oživljava teorijski pluralizam.

Dakle, neoliberalizam je zasjenio sve ostale teorije. Na ovaj način, ističe Hodžić, mi oživljavamo pluralni način razmišljanja, ali njegov ishod budućeg društva nije ideološki, nego neutralan, jer Kukić zagovara eko-socijalizam koji je za gotovo sve strane prihvatljiv.

- Zato knjiga ima punu naučnu vrijednost, ali naravno da ima i ljevičarsko-ideološku vrijednost zato što je zasnovana na marksizmu, i projiciranje društva se zasniva na toj opciji - zaključuje Hodžić.

Autor knjige “Sumrak kapitalizma” akademik Slavo Kukić kaže kako čitava povijest kapitalizma potvrđuje temeljne teze s kojima je prije stoljeća i pol, analizirajući kapitalizam, izašao Karl Marks.

Iako su sada druga vremena, navodi on, niti je više radnička klasa kao što je bila u vrijeme Marksa, a ni druge okolnosti nisu kao u vrijeme Marksa. Ali on smatra da osnovne zakonomjernosti u razvoju kapitalizma ostaju.

Pokušao sam tragati i za odgovorom na pitanje šta nakon kapitalizma, jer sve upućuje na to da je on na svojoj silaznoj putanji. Vrijeme 21. stoljeća je dva puta dalo naslutiti da se radi o tome, jer su svjetske ekonomske krize sve učestalije i oštrije, i one daju do znanja da kapitalizam ima sve manje prostora za vlastito razmahivanje - pojašnjava Kukić.

U poglavlju “šta nakon kapitalizma” autor je detektirao dvije stvari, jedna je eko-socijalizam kao moguća varijanta razvoja društvenih odnosa u budućnosti, a ti trendovi su u posljednje vrijeme u svijetu sve intenzivniji.

Druga mogućnost je, kako je rekao, da se taj scenarij, što se zakonomjernosti tiče, odvija po onim tendencama koje je utvrdio Karl Marks. Danas tu mogućnost zastupa veliki broj najuglednijih svjetskih znanstvenika iz područja društvenih i humanističkih znanosti.

U knjizi je profesor Kukić govorio i o ekološkom socijalizmu. Pojasnio je da je koronavirus proizveo pozitivne trendove i sve je veći poziv ekologa koji zagovaraju ekološku proizvodnju, odustajanje od dijela profita na kojima insistira neoliberalna politička ekonomija i vraćanje čovjeka prirodnom stanju koje mu povećava šansu za opstanak.

Eko-socijalistički scenarij, po riječima Kukića, ima i drugu dimenziju, a to su socijalne reforme koje su vrlo bliske onome što danas zagovaraju evropski i svjetski ljevičari, a što se temelji i na onome što je zagovarao Karl Marks.

- Knjiga bi trebala potaknuti i teorijska, intelektualna sučeljavanja masa ljudi, i u BiH i svijetu. I ako do tih sučeljavanja dođe, onda je izvjesno da sam uradio dobar posao - zaključio je Kukić.


(Fena/Admir O.)