3.7.2024. 11:51
Klimatske promjene su tu, svake godine strahujemo od novih poplava: Rizici koje za zdravlje predstavljaju zahtijevaju hitno djelovanje
Usljed obilnih padavina, lokalno vrlo jakog intenziteta koje se danas očekuju na području Federacije BiH moguća je pojava bujičnih i urbanih poplava za period od 2. do 3. jula prognoziran je porast vodostaja uslijed novih značajnijih padavina na većem dijelu vodnog područja rijeke Save u FBiH, posebno na slivovima Bosne, Sane, Drine i Tinje, upozoreno je nešto ranije. Na sreću za sada, nema registriranih poplava, a ono što se može vidjeti u izvještajima FHMZ-a jeste da je u porastu vodostaj rijeke Sane i Une, dok su ostali vodostaji većinom u opadanju ili miruju. Dokle ćemo strahovati od novih poplava, kako klimatske promjene utiču na BiH i koji su rizici po zdravlje pročitajte u nastavku.
Jučer je objavljen izvještaj Evropske agencije za okoliš: "Klimatske promjene doprinose pogoršanju poplava i suša te smanjuju kvalitetu vode, što je sve veća prijetnja našem zdravlju."
Prema jučer objavljenom izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA), klimatske promjene doprinose pogoršanju poplava i suša te smanjuju kvalitetu vode, što je sve veća prijetnja našem zdravlju. Hitno je potrebno brzo praćenje provedbe i bolja koordinacija napora koje ulažu vlade, tijela nadležna za vode i pružatelji zdravstvenih usluga, kako bi se spriječili i smanjili učinci na zdravlje.
U izvještaju Europske agencije za okoliš „Responding to climate change impacts on human health in Europe: focus on floods, droughts and water quality” („Odgovor na učinke koje klimatske promjene imaju na ljudsko zdravlje u Europi: usmjerenost na poplave, suše i kvalitetu vode”) skreće se pozornost na učinke koje klimatske promjene povezane s vodom imaju na zdravlje i dobrobit, a koji su već vidljivi diljem Europe, te uključuju smrtne slučajeve, ozljede, izbijanje zaraznih bolesti i posljedice za mentalno zdravlje.
U razdoblju od 1980. do 2022. u 32 europske zemlje zabilježena su 5582 smrtna slučaja povezana s poplavama i 702 smrtna slučaja povezana sa šumskim požarima. Već danas svaki osmi Europljanin živi u područjima u kojima potencijalno može doći do riječnih poplava, a oko 30 % ljudi u južnoj Europi suočava se s trajnim nedostatkom vode. Klimatske promjene dodatno će povećati izloženost ljudi ekstremnim vremenskim uvjetima, što će imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Stariji građani, djeca, osobe lošeg zdravlja, skupine s nižim prihodima, poljoprivrednici i timovi hitnih službi među skupinama su koje se suočavaju s najvećim zdravstvenim posljedicama poplava, suša, šumskih požara ili bolesti koje se prenose vodom i vektorima.
Kako bismo bili spremniji za buduće klimatske izazove za zdravlje koje predstavljaju poplave, nestašica vode i pogoršanje kvalitete vode, potrebni su odgovori i u zdravstvenom sektoru i drugim sektorima koji utječu na zdravlje, uključujući upravljanje vodama, prostorno planiranje, projektiranje zgrada ili osiguranje, navodi se u izvještaju.
Trenutno otprilike 53 miliona ljudi (12 % europskog stanovništva) živi u područjima u kojima su potencijalno moguća izlijevanja rijeka, iako su često uspostavljene obrane od poplava. Taj se broj između 2011. i 2021. povećao za 935 000, što upućuje na kontinuirani razvoj na poplavnim područjima.
Kvaliteta vode se ugrožava
Porast temperature zraka i vode olakšava rast patogena, čime se povećava rizik od bolesti koje se prenose vodom. Zbog obilnih padalina dvostruko je vjerojatnije da će doći do štetnih koncentracija patogena u vodnim tijelima zbog onečišćenog otjecanja i kombiniranog izlijevanja kanalizacije. Na niskim područjima podizanje razine mora uzrokuje prodiranje slane vode u podzemne i površinske vodonosnike, s učinkom prelijevanja na usjeve. Slab protok tijekom sušnih razdoblja dovodi do većih koncentracija onečišćujućih tvari, što zahtijeva skupo pročišćavanje otpadnih voda. Tijekom sušnih i vrućih razdoblja cijanobakterije cvjetaju u vodama bogatim hranjivim tvarima, što može ugroziti kvalitetu vode. To su sve posljedice koje se navode u izvještaju Evropske agencije za okoliš.
Za Source portal je govorio Bakir Krajinović, meteorolog i stručnjak za klimatske promjene iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Nas sagovornik napominje da sve ono što se dešava na globalnom nivou dešava se i kod nas u BiH.
"Ono što se dešava na globalnom nivou kada su u pitanju klimatske promjene dešava se u i BiH. Mi imamo umjerene klimatske uslove širom zemlje i ta klima koja je umjerena u svakom pogledu u posljednjih 30tak godina drastično mijenja ka onom ekstremnom. Svjedoci smo da iz godine u godinu iz FHMZ-a sve su češće informacije o nadmašenim rekordima kada su u pitanju svi elementi koje mi mjerimo na našim meteorološkim stanicama i upravo je to posljedica tih promjena na globalnom nivou. Nismo imuni kada su u pitanju sve one nedaće koje su zahvatile i koje se dešavaju širom svijeta i u BiH, iz sezone u sezonu, iz godine u godinu, prirodne nepogode su sve češće i sve intenzivnije. Ova 2024. jedna je samo od posljednih dvadesetak sa ekstremima. Zima nikad toplija, sa manje snijega, u aprilu sa 33, 3 stepena Celzijusa najviša temperatura zabilježena za taj mjesec. Maj, juni i juli je počeo sa čestim nepogodama gdje smo imali velike količine padavina u kratkom vremenu sa vrlo čestom pojavom grada i grmljavine. Tako da i olujni vjetar koji prati sve te kumulonimbusne oblake i nepogode koje su posljedica tih vertikalnih struja i formiranje tih oblaka često nanose ogromne štete u BiH. Protekli dani jedni su u nizu dešavanje koje možemo staviti u kontekst klimatskih promjena iako pojedine oluje ne možemo povezati sa klimatskim promjenama ali trend češćih i intenzivnijih nepogoda svakako možemo povezati sa globalnim promjenama i globalnom porastu temperature koje na globalnom nivou 1,4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period. ", objasnio je detaljno Krajinović.
Da je jedini krivac za sva globalna dešavanja upravo čovjek, naš sagovornik objašnjava na koji način je čovjek doprinio da sam sebi napravi medvjeđu uslugu razvojem tehnologije, a zanemarivanjem posljedica.
"Kada govorimo o klimatskim promjenama posljednih izvještaj UN-a vrlo je jasno nagovijestio i dao informaciju da je jedini krivac za sve ono što se dešava na planeti Zemlji je upravo čovjek. On je svojom aktivnošću kroz razvoj civilizacije doveo do toga da su enormne količine stakleničkih gasova emitovane u atmosferu i na taj način od planete Zemlje napravili staklenik koji zadržava višak energije i na taj način povećava vrijednosti temperature zraka i povećava količinu energije u atmosferi. Zbog toga se sve ovo dešava na planeti i zbog toga se sve ovo dešava i u BiH. Glavni krivci su najrazvijenije zemlje koje su pretjerano iskorištavale prije svega fosilna goriva sve ove godine da bismo imali društvo razvijeno kao što danas imamo i da živimo u toj zoni komfora koja je ugodna za sve stanovnike razvijenog svijeta. Sve ono što mi uživamo, možemo slobodno reći i mi u BiH te blagodati razvoja zapadnoevropskih zemalja kroz tehniku, tehnologiju i lagodan život u toj zoni komfora. To je upravo ono što nam je i donijelo sve ove promjene. Međutim nije se planeta razvijala podjednako, sve one zemlje koje su manje razvijene trpe slične ili iste posljedice globalnih promjena i na taj način nastoji se kroz mehanizam Pariškog sporazuma dovesti do toga da to bude što ravnomjernije da taj zeleni fond koji služi za ublažavanje i adaptaciju na klimatske promjene bude na raspolaganju najmanje razvijenim zemljama pa između ostalog i BiH ili pokušava se kompenzirati sve ono negativno što je dovelo do promjena na način da se daju finansijska sredstva i mogućnosti da se izgradi što otpornije društvo pa time i bh. društvo. ", kazao je Krajinović za Source.
(Erna Hadžić)