Koliko je Federalna uprava za inspekcijske poslove izrekla kazni trgovačkim lancima zbog nepridržavanja istaknutih cijena ne znamo? Iako su ih mediji pozvali, nisu odgovorili. Da ne bude zabune – kršenja ima, samo ne znamo imena. Znaju pojedini građani. Pa, zato inspekcija poziva njih na reakciju. Građani da prijave, oni će sankcionisati. No, hoće li se to svidjeti trgovcima?
Cijene u trgovačkim lancima uglavnom su u skladu sa zakonom. Na terenu prisutan tek neznatan broj trgovina koje ne poštuju propise, poručuju iz Federalne uprave za inspekcijske poslove. Broj izvršenih kontrola i izrečenih kazni ne otkrivaju, već građane pozivaju da prijave uočene nepravilnosti.
„Na terenu su zabilježe određene nepravilnosti koje se najviše odnose na nepridržavanje istaknute cijene i u krajnjem slučaju neisticanje cijene. Nepravilnosti su zabillježene u manjem broju slučajeva, ostalo poslovanje je bilo u skladu sa zakonom“, kazao je Anto Džalto, glavni federalni tržišni inspektor po ovlaštenju.
Dok građani bojkotom pokušavaju natjerati trgovačke lance da snize cijene barem osnovnih životnih namirnica, trgovci iznose svoju računicu. Kažu, marže u BiH najmanje su u regiji. Zaključavanje cijena neizvjesna je opcija.
„Mi ćemo se potruditi da prilagodimo koncept. Teško da će to biti projekat sličan ‘Zaključanim cijenama’ u kontekstu da zaključamo cijenu, nego da idemo na neku najpovoljniju cijenu za određeni vremenski period, jer niko od proizvođača ne može garantovati da će stati iza svoje nabavne cijene za duži vremenski period“, istakao je Nihad Imširović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH.
Visinu marži, dakle, inspekcije ne kontrolišu. U svemu je bitno da se poštuje Zakon o unutrašnjoj trgovini, a on opet trgovcima daje na volju slobodno formiranje cijena. Fokus rada Federalne inspekcije, navode, jeste rad nacrno i fiskalna politika, tačnije izdavanje računa. Kada je u pitanju rad nacrno, Uprava za inspekcijske poslove, pojašnjava direktorica Ivana Prvulović, kontroliše samo ona preduzeća gdje država ima većinski udio. Privatne firme prepuštene su kantonalnim inspekcijama. Na pitanje raste li broj radnika nacrno i da li kantonalne inspekcije dostavljaju podatke Federalnoj o tim radnicima, negativan odgovor: „Naši inspektori rada skoro nikako ne nailaze na takve slučajeve iz razloga što kontrolišu isključivo privredna društva od interesa za Federaciju, odnosno ona koja imaju manji udio privatnog kapitala“.
Na pitanje da li federalni inspektori imaju saznanja da je nakon odluke o povećanju minimalca došlo do otpuštanja te na istoj poziciji angažovanja radnika na crno, iz Federalne uprave za inspekcijske poslove navode da takve prijave prosljeđuju kantonalnim uredima i da će brojke biti relevantne tek krajem godine.