Komentarišući odluku Evropske unije o zabrani uvoza ruskog gasa, Bečarević je naglasio da se situacija ne može posmatrati isključivo kroz ekonomski aspekt, već i kroz političku i sigurnosnu dimenziju. Posebno je ukazao na ulogu Bugarske, preko koje trenutno prolazi jedini preostali kopneni pravac ruskog gasa prema Srbiji, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini.

“Sve zavisi od stava Evropske unije prema tranzitu kroz Bugarsku. To je u ovom trenutku jedini kopneni pravac snabdijevanja unutar EU, a samim tim i za Bosnu i Hercegovinu. Bugarska je najavila mogućnost obustave tranzita, ali sve što gledamo posljednjih mjeseci pokazuje da države često jedno govore, a drugo rade”, rekao je Bečarević.

Upozorio je da bi eventualni prekid tranzita značio da BiH gas mora nabavljati na otvorenom tržištu, što bi moglo imati ozbiljne finansijske posljedice.

“Zemlje se pripremaju, a mi još čekamo”

Bečarević je istakao da zemlje u okruženju već poduzimaju konkretne korake kako bi osigurale stabilno snabdijevanje gasom, dok Bosna i Hercegovina, kako je rekao, još uvijek čeka da se problemi riješe sami od sebe.

“Mađarska je već zaključila dva desetogodišnja ugovora koji praktično pokrivaju njenu potrošnju. Srbija je potpisala dva ugovora i priprema se za sve scenarije. Hrvatska više uopće ne kupuje gas od Gazproma, već se u potpunosti oslanja na LNG terminal na Krku. Slovenija je potpisala ugovor s Alžirom. Svi se pripremaju, a mi se nadamo da će sve ostati isto, što je potpuno nerealno”, upozorio je.

Dodao je da BiH, ukoliko zakasni s ugovorima, može gas plaćati znatno skuplje zbog ograničenih transportnih kapaciteta u regionu.

EU ubrzava rokove, BiH može biti uključena ranije

Govoreći o rokovima koje postavlja Evropska unija, Bečarević je naveo da se sve češće govori o ranijem potpunom prekidu ruskog gasa nego što se ranije očekivalo.

“Ne radi se o 2028. godini, kako se često navodi, već o 30. septembru 2027. godine. Evropski parlament traži još kraće rokove, pritisak je ogroman, a prvo čitanje zakona zakazano je za 15. januar. Tada će se praktično odlučiti sudbina svih rokova”, rekao je Bečarević.

Evropa se već odvojila od ruskog gasa

Bečarević je podsjetio da je Evropska unija već napravila dramatičan zaokret u energetskoj politici.

“Najbolja godina Gazproma bila je kada je u EU izvezeno oko 200 milijardi kubika gasa. Prošle godine to je palo na svega 13 milijardi. EU sada treba zamijeniti i tih 13 milijardi, i to će učiniti bez većih problema. Samo Njemačka je u posljednje dvije godine izgradila šest LNG terminala”, naveo je.

Azerbejdžanski gas postoji, ali vrijeme curi

Prema Bečarevićevim riječima, gas iz Azerbejdžana trenutno je dostupan, ali Bosna i Hercegovina ponovo rizikuje da zakasni.

“Kapacitet tog gasovoda trenutno nije popunjen. Srbija je već zakupila oko 400 miliona kubika. Ako mi ne zaključimo ugovore na vrijeme, Srbija i Mađarska će uzeti preostale količine. Niko neće čekati Bosnu i Hercegovinu”, upozorio je.

Južna interkonekcija kao jedina realna opcija

Kao ključni projekat za energetsku budućnost BiH, Bečarević je izdvojio južnu interkonekciju.

“Južna interkonekcija je jedini pravac koji donosi stvarnu diversifikaciju. To su dva sigurna izvora – LNG terminal na Krku, čiji je kapacitet povećan sa tri na šest milijardi kubika, i gas iz Azerbejdžana koji dolazi južnim koridorom. Pravac iz Srbije ne nudi ništa novo – isti izvor, isti smjer, isti rizik. To je nula sigurnosti”, poručio je Bečarević.

Zaključio je da Bosna i Hercegovina mora hitno donijeti strateške odluke, jer improvizacija u energetici više nije opcija u vremenu globalnih kriza i velikih geopolitičkih promjena.