Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme "Halo, inspektore", koja je pokrenula inicijativu za bojkot, bio je zadovoljan ostvarenim.

Bojkotom je, kaže, ostvaren učinak iznad svih očekivanja, pogotovo onih koji su predviđali da uopšte neće uspjeti.

- Za takve je to bilo šokantno. Prvi put se čuo snažan glas potrošača, njihov stav i mišljenje o situaciji na hrvatskom tržištu, a definitivno nešto ozbiljno nije u redu s hrvatskim tržištem.

Situacija s cijenama u Hrvatskoj je nenormalna i sada potrošači traže da svi oni koji učestvuju u formiranju cijena i svi koji imaju alate kontrole tržišta taj problem riješe - ističe Kelemen u razgovoru za Novi list.

Navodi da potrošači ne mogu vršiti pritisak na dobavljače i neke druge u tom tržišnom lancu, ali da na trgovce mogu.

- Sve ostalo je posao države. To je suština priče. Da je to tako, navest ću primjer Slovenije i Italije. Zašto u Sloveniji i Italiji teleći vrat nije mogao poskupjeti 43 posto u tri mjeseca, a u Hrvatskoj može?

To znači da sistem nadzora i regulacija tržišta ne funkcioniše. Mi smo samo ukazali na problem, ali nije na nama da ga rješavamo.

Vlada već godinama donosi akcijske planove za administrativna rasterećenja. Uspjeh takvih mjera vidimo danas. Neki su proizvodi u tom vremenu poskupjeli sto posto i više. Kako i zašto - pita Kelemen.

Pritom ponavlja da nisu potrošači ti koji bi na ova pitanja trebali dati odgovore, već to moraju učiniti dobavljači, trgovci, vlast...

Potrošačima ostaje, navodi Kelemen, da se nadaju da će mehanizmi koje pokreće država vrlo brzo uroditi plodom, a ne receptima za kifle i hljeb.

Što se novih akcija platforme tiče, sve bi se moglo znati za koji dan kad bude završena analiza rezultata bojkota.

Mogućnosti je više, kaže Kelemen, poput višednevnog bojkota trgovačkih lanaca ili trgovačkih centara u domaćem ili stranom vlasništvu, ili višednevnog ili trajnog bojkota više proizvoda uz pritisak na Vladu u cilju smanjivanja PDV-a na one proizvode koje Hrvatska trenutno još nije uzela u obzir za ograničavanje cijena.

- Zanima nas i odgovor na pitanje je li došlo do kartelizacije između trgovaca i dobavljača, zanima nas i dalje zašto u istom trgovačkom lancu isti proizvod u Hrvatskoj treba i smije biti skuplji 200 i više posto.

A što se nadzora tiče i nedopuštene prakse, najbolji je primjer cijena hljeba. PDV za hljeb je smanjen na pet posto, u međuvremenu je pala cijena brašna, cijene struje i goriva su kontrolisane, a cijena hljeba je podivljala i u međuvremenu narasla za više od 38 posto - dodaje Kelemen.

(NAP)