O 13. julu 1878. crnogorsko društvo ima gotovo jedinstven stav, dok je 13. juli 1941. godine društveno kontroverzan, budući da su ustanak organizovali partizanski odredi, ali su u njemu učestvovali i četnici koji su kasnije postali saradnici okupatora, tvrde pojedini crnogorski istoričari.

Crnogorska opozicija tvrdi da dio vladajuće većine, predvođen liderom prosrpske desnice i predsjednikom crnogorskog parlamenta Andrijom Mandićem, pokušava da sprovede istorijski revizionizam i izjednači ulogu partizana i četnika u Drugom svjetskom ratu.

Na protestu u Podgorici, kojem je opozicija pružila podršku, poručeno je da se ne pristaje na prekrajanje prošlosti i zaborav.

Obraćajući se okupljenima, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman kazao je da je i ovog 13. jula „Crna Gora podijeljena oštrim linijama razgraničenja“.

„Ali to nisu etničke linije, kako bi nas htjeli uvjeriti, nego vrijednosne. S jedne strane su oni koji baštine slobodarsku borbu crnogorskog naroda, a s druge duhovni potomci nekadašnjeg mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija Lipovca, koji je dan prije 13. jula 1941. držao zdravicu okupacionom guverneru“, rekao je Radoman.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je vijenac na spomenik Partizanu borcu, a u intervjuu za dnevnik Pobjeda rekao je da onaj ko potkopava 13. juli i antifašizam udara u same temelje građanske i evropske Crne Gore.

„Ta poruka nije usmjerena protiv bilo koga, već predstavlja podsjetnik na ono što nas sve zajedno obavezuje: da gradimo društvo utemeljeno na toleranciji, međusobnom uvažavanju i poštovanju demokratskih vrijednosti. U tom duhu ostajem čvrsto posvećen viziji Crne Gore kao građanske, multikulturalne i sekularne države, u kojoj se prošlost ne koristi za podjele, nego za zajedničko razumijevanje i jačanje društvene kohezije“, ocijenio je Milatović.

Govoreći o skandalu koji je pratio dodjelu nagrade povodom 13. jula – najvećeg priznanja u Crnoj Gori koje je ove godine dodijeljeno književniku Bećiru Vukoviću, koji negira postojanje crnogorske nacije – Milatović je ocijenio da je „nažalost i ove godine najviše državno priznanje zloupotrijebljeno u političke svrhe“.

Naglasio je da je i ove godine nagrada obezvrijeđena, „kako u očima javnosti, tako i u odnosu prema onima koji su je istinski zaslužili. Takva praksa mora biti prekinuta, a nagrada odvojena od bilo kakvog stranačkog odlučivanja“, rekao je Milatović za Pobjedu.

Crnogorski premijer Milojko Spajić, lider populističkog pokreta „Evropa sad“, čestitao je Dan državnosti putem mreže X. Napisao je da sve buduće borbe trebaju biti „za veće plate, penzije i evropski standard“.

„Kao u prošlosti, tako i u budućnosti – naša državnost mora biti zasnovana na izvrsnosti: neka nam sve buduće borbe budu za veće plate, penzije i evropski standard! Sretan Dan državnosti Crne Gore“, napisao je Spajić.

Predsjednik crnogorskog parlamenta i lider prosrpske desnice Andrija Mandić zasad nije uputio čestitku povodom Dana državnosti. Mandić je bio i jedini visoki crnogorski zvaničnik koji 21. maja nije čestitao Dan nezavisnosti Crne Gore.

Predsjedniku Crne Gore i svim građanima čestitku povodom praznika uputio je i američki predsjednik Donald Trump, saopćeno je iz kabineta Jakova Milatovića.

„Danas su Crna Gora i SAD NATO saveznice, posvećene izgradnji sigurnije i prosperitetnije budućnosti za naše zemlje. Imamo izuzetnu priliku da proširimo naše partnerstvo ulažući u ključne sektore kao što su energetika, infrastruktura, odbrana i bezbjednost i tehnologija“, navodi se u čestitki.

„Neka naredne godine prodube našu ekonomsku i odbrambenu saradnju i doprinesu većem stepenu mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu“, dodaje se.