Roj skakavaca predstavlja jednu od najdestruktivnijih prirodnih pojava. U povoljnim uvjetima, skakavci formiraju masivne grupe koje mogu uništiti čitave regije. Samo roj veličine jednog kvadratnog kilometra može u jednom danu pojesti količinu hrane dovoljnu za 35.000 ljudi, piše Earth.com.

Ova razaranja najviše pogađaju male poljoprivrednike, posebno u regijama poput Afrike i Azije, gdje je sigurnost hrane već ugrožena. Uništenje usjeva narušava lokalne ekonomije i ostavlja milione ljudi na ivici gladi.

Promjene klime dodatno pogoršavaju problem. Globalno zagrijavanje donosi sve češće ciklone i obilne kiše, koje stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje skakavaca. Vlažnost i pojava bujne vegetacije u sušnim područjima omogućavaju eksploziju njihovih populacija.

Rezultat su sve češće i razornije najezde, koje ugrožavaju sigurnost hrane i stabilnost zajednica u osjetljivim regijama.

Naučnici Univerziteta u Cambridgeu razvili su model koji predviđa kretanje rojeva skakavaca. Koristeći vremenske podatke UK Met Officea i računarske modele ponašanja skakavaca, istraživači mogu unaprijed odrediti gdje će se roj uputiti u potrazi za hranom i mjestima za razmnožavanje.

– Tokom najezde pustinjskih skakavaca sada možemo predvidjeti gdje će se rojevi kretati nekoliko dana unaprijed, što omogućava pravovremenu kontrolu na određenim mjestima – izjavila je dr. Renata Retkute, vodeća istraživačica sa Odjela za biljne nauke Univerziteta u Cambridgeu.

Ako se rojevi ne suzbiju na tim lokacijama, model omogućava pripreme u sljedećim potencijalno pogođenim područjima.

Hitnost ovog inovativnog pristupa proizašla je iz masovne najezde skakavaca između 2019. i 2021. godine, koja se protezala od Kenije do Indije. Uništeni su ključni usjevi poput pšenice, kukuruza i šećerne trske, ostavljajući mnoge zajednice u borbi za opstanak.

Odgovor na tu najezdu bio je neorganiziran i manje efikasan nego što je mogao biti, tvrde istraživači. Novi model pruža sveobuhvatan pristup koji bi mogao značajno poboljšati kontrolu nad ovim razornim fenomenom.

– Odgovor na posljednju najezdu bio je ad hoc i manje efikasan. Naš model omogućava pravovremenu reakciju prije nego što se dogodi velika šteta na usjevima – dodala je Retkute.

Model je već testiran na podacima iz razdoblja 2019–2021. i spreman je za primjenu. Organizacije poput FAO-a i nacionalne agencije koristit će ga za bolju pripremu i pravovremenu reakciju.

Promjene klime dodatno kompliciraju situaciju, mijenjajući obrasce kretanja i širenja rojeva. Zato su proaktivne mjere poput ovog modela ključne za zaštitu usjeva i sigurnosti hrane za milione ljudi.

Novi alat kombinira naprednu tehnologiju i detaljne podatke kako bi pomogao u ublažavanju razaranja koje uzrokuju skakavci, pružajući nadu da se ovakve prijetnje mogu kontrolirati. Studija je objavljena u časopisu PLOS Computational Biology.