Upitan hoće li se Evropa pojaviti na planiranim razgovorima, Keith Kellogg je rekao da je iz "škole realizma, a to se neće dogoditi".

“Možda je kao kreda na tabli, može se malo naribati, ali ja vam govorim nešto što je zaista sasvim iskreno”, rekao je.

„A mojim evropskim prijateljima, rekao bih: uđite u debatu, ne žaleći se da biste mogli, da ili ne, biti za stolom, već tako što ćete iznositi konkretne prijedloge, ideje, povećavati [odbranu] potrošnju.”

Kelloggove primjedbe će izazvati konsternaciju među nekim evropskim liderima koji ne vjeruju Trumpu i vjeruju da je sigurnost njihove zemlje neraskidivo isprepletena sa sudbinom Ukrajine. Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski rekao je da je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao evropske lidere da u nedjelju dođu u Pariz kako bi razgovarali o situaciji.

Kelogg je dodao da je jedan od razloga zašto su prethodni mirovni sporazumi između Ukrajine i Rusije propali taj što je za stolom bilo prisutno previše zemalja koje nisu imale mogućnost da izvrše neku vrstu mirovnog procesa. “Nećemo sići tim putem”, rekao je na marginama Minhenske sigurnosne konferencije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ranije je iskoristio svoj govor na konferenciji da upozori da će Evropa vjerovatno biti isključena iz pregovora. Pozvao je Evropu da se pojača i formira evropsku vojsku u kojoj bi Ukrajina imala centralnu ulogu.

Evropski lideri, pogođeni konfrontacijskim govorom američkog potpredsjednika JD Vancea u petak, sve više strahuju od Trumpovog pristupa ukrajinskom mirovnom sporazumu i strahuju da bi mogao biti postignut sporazum koji je povoljan za SAD, ali ima dugoročne implikacije ne samo za sigurnost Ukrajine, već i Evrope.


Poljski premijer Donald Tusk je putem društvenih mreža upozorio: „Evropi hitno treba sopstveni plan akcije koji se tiče Ukrajine i naše sigurnosti, inače će drugi globalni igrači odlučivati o našoj budućnosti. Nije nužno u skladu sa našim interesom,… Ovaj plan se mora pripremiti sada. Nema vremena za gubljenje.”

Kellogg je rekao da su kritična pitanja da se osigura da rat ne počne ponovo i da se utvrdi kako je Ukrajina zadržala svoj suverenitet. On je rekao da će za to biti potrebna kredibilna sigurnosna garancija, dodajući da Trump, kao jedini donosilac odluka u SAD, još nije u poziciji da definiše takvu garanciju.

Dodao je: "Trumpu bi bio potreban čitav niz opcija" i da su "sve opcije na stolu". Rekao je da radi na "Trumpovu vremenu", dodajući da očekuje dogovor za nekoliko sedmica i mjeseci. Ključno pitanje je bilo dogovor o tome kako se postupa u slučaju kršenja bilo kojeg sporazuma o prekidu vatre, rekao je on.

Rekao je da je radio sa svojim kontaktima u NATO savezu, dok je Stiv Vitkof, izaslanik za Bliski istok, bio u kontaktu sa Rusima.

Zelenskij je upozorio Evropu da je Trump ne napušta za pregovaračkim stolom. Rekao je: „Budimo iskreni – sada ne možemo isključiti mogućnost da Amerika može reći 'ne' Evropi po pitanjima koja joj prijete. Mnogi lideri su govorili o Evropi kojoj je potrebna sopstvena vojska – vojska Evrope. Vjerujem da je došlo vrijeme. Oružane snage Evrope moraju biti stvorene.

“Prije nekoliko dana predsjednik Trump mi je ispričao o svom razgovoru s Putinom. Nijednom nije spomenuo da je Americi potrebna Evropa za tim stolom. To puno govori. Prošli su stari dani – kada je Amerika podržavala Evropu samo zato što je uvijek podržavala. Ukrajina nikada neće prihvatiti poslove sklopljene iza naših leđa bez našeg učešća. I isto pravilo treba da važi za cijelu Evropu. Bez Ukrajine nema odluka o Ukrajini. Bez Evrope nema odluka o Evropi.”

Dodao je: “Predsjednik Trump je jednom rekao: 'Nije važna porodica u kojoj ste rođeni, već ona koju gradite.' Moramo izgraditi najbliži mogući odnos sa Amerikom, i – da, novi odnos – ali kao Evropljani, a ne samo kao odvojene nacije. Zato nam je potrebna jedinstvena vanjska politika, koordinirana diplomatija, vanjska politika zajedničke Evrope.”

S obzirom na to da se mnoge evropske nacije suočavaju sa sve više euroskeptičnim biračkim tijelom, njegove ideje o integraciji vjerovatno neće biti uspješne, ali njegove primjedbe mogu potaknuti Evropu na detaljnije rasprave o tome kakvu vojnu ulogu mogu imati u Ukrajini, uključujući postavljanje trupa na teren radi zaštite prekida vatre.


Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, pozvao je Evropu da ostane u angažmanu s Trumpom i da ne vjeruje da će on napustiti Evropu ili Ukrajinu. Rekao je “Mi smo jedna porodica” i dodao da su Amerikanci “u pravu, ne trošimo dovoljno”. On je očekivao da će NATO usvojiti novi cilj potrošnje u maju koji će biti postignut za četiri ili pet godina sa jasnim prekretnicama, i mogućim ciljem potrošnje na odbranu postavljenom sjeverno od 3% BDP-a. Trenutni cilj od 2% nije ni približno dovoljan, rekao je on.

Olha Stefanishyna, zamjenica ukrajinskog premijera za Evropu, zauzela je optimističniji pogled na namjere SAD-a, rekavši: „Postoji veoma ozbiljna namjera i odlučnost da se rat okonča na pravedan način i da ga treba okončati na način da se to više ne ponovi. Ne govorimo samo o okončanju rata, već i o sprečavanju da se on ponovi.”

U pozadini pregovora s Trumpom, Zelesnkij također pokušava odbiti Trumpovu ponudu da SAD preuzmu kontrolu nad 50% ukrajinskih minerala rijetkih zemalja. On je odbio ponudu nakon što ugovor koji su SAD stavile na sto nije sadržavao očekivana obećanja o pružanju američkih sigurnosnih garancija u slučaju prekida vatre.

Upitan o dogovoru u Minhenu, Zelenskij je rekao: „Još uvijek razgovaramo. Imao sam različite dijaloge.”

Američki ministar finansija Scott Bessent ponudio je Zelenskom dogovor tokom posjete Kijevu u srijedu, nakon što je Trump sugerirao da se SAD duguju ukrajinskim resursima u vrijednosti od pola triliona dolara u zamjenu za pomoć toj ratom razorenoj zemlji.

Zelenskij traži bilo koji način da zaključa SAD u dugoročnu zaštitu Ukrajine od daljnjih ruskih prijetnji u slučaju prekida vatre, ali zna da u ranjivoj pregovaračkoj poziciji Trump može postaviti zahtjeve kojima će se teško oduprijeti.

(Ajdin B.)