Iako trenutačno nije u poziciji za napad na cijeli Savez, prema litvanskim procjenama, Moskva bi mogla provesti ograničenu vojnu operaciju protiv jedne ili više članica NATO-a.

Njemačka Savezna obavještajna služba (BND) u svom izvještaju napominje da ruske jedinice, iako koncentrirane u Ukrajini, ostaju borbeno spremne. Ruska avijacija i mornarica i dalje imaju značajnu operativnu moć, dok ruske jedinice, ukoliko rat u Ukrajini završi, mogu brzo prebaciti snage prema baltičkim zemljama.

Rusija također ima mogućnost da nadoknadi svoje gubitke, a njezina odbrambena industrija proizvodi više nego dovoljno naoružanja i opreme za trenutnu razinu sukoba. Vojska Rusije povećava vojnu potrošnju, koja će prema procjenama dosegnuti 120 milijardi eura do 2025. godine, što je više od šest posto BDP-a zemlje, prenosi Bild.

Predsjednik Litvanija, Ginatas Nauseda, izjavio je da se Litvanija priprema za moguću rusku ofanzivu na zemlje NATO-a do 2030. godine, dok vojni stručnjak Zenke Naitzel smatra da bi napad mogao uslijediti već ove jeseni. On je pesimistično istaknuo: “Ovo ljeto bi moglo biti posljednje mirno ljeto za Nijemce. Moramo biti spremni”.

U međuvremenu, poljski visoki oficiri ističu da bi njihova zemlja mogla izdržati samo nekoliko sedmica u slučaju rata s Rusijom, zbog nedostatka municije.

Tokom posljednjih dana, napetosti u Baltičkom moru porasle su nakon što je ruski izviđački avion prešao granicu u blizini Njemačke, što je izazvalo reakciju njemačkih borbenih lovaca. Ovo je samo jedan od mnogih incidenata koji pokazuju rastuće napetosti između Rusije i NATO-a, posebno u kontekstu povećane vojne prisutnosti Saveza u blizini ruskih granica.

U kontekstu priprema za mogući sukob, mnoge evropske zemlje poduzimaju mjere za jačanje svojih odbrambenih sposobnosti. Njemačka planira povećanje vojnih izdataka i modernizaciju svojih oružanih snaga, dok Francuska, Velika Britanija, Poljska, i druge zemlje razvijaju specifične strategije za jačanje svojih vojnih kapaciteta.

Poljska raspoređuje odbrambeni sisitem “Istočni štit“, dok Nizozemska planira ponovno uspostaviti vlastiti tenkovski bataljon, a Danska poziva žene u vojnu službu kako bi osigurala dovoljno vojnika za mogući sukob.

Baltičke zemlje, uključujući Litvaniju, Estoniju i Latviju, razvijaju zajedničku odbrambenu liniju prema Rusiji, uključujući bunkere, rovove i tenkove. Slične pripreme čine i Švedska, Finska, Češka, Italija i druge zemlje koje jačaju svoje odbrambene kapacitete u odgovoru na prijetnje iz Rusije. Evropske zemlje također poduzimaju korake za zaštitu svojih zračnih prostora, uključujući zajedničke projekte kao što je “Sky Shield“, koji ima za cilj bolju zaštitu od raketnih napada i dronova.

Ove mjere pokazatelj su ozbiljnosti trenutne situacije, dok zemlje NATO-a nastoje odgovoriti na sve veće prijetnje koje dolaze s ruskih granica.