Američki predsjednik Donald Trump neprestano govori da želi prekinuti najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, a proteklih dana pokazuje sve veću frustraciju zbog Putina te je jučer upozorio da se ruski vođa "igra s vatrom" jer odbija učestvovati u pregovorima o primirju s Kijevom dok njegove snage ostvaruju dobitke na bojištu.

Nakon što je s Trumpom razgovarao preko dva sata prošle sedmice, Putin je rekao da je pristao sarađivati s Ukrajinom na memorandumu koji će utvrditi načela mirovnog sporazuma, uključujući vremenski okvir za prekid vatre.

Rusija tvrdi da trenutačno sastavlja nacrt vlastite verzije memoranduma te da ne može procijeniti koliko će to dugo potrajati.

Kijev i evropske vlade optužuju Moskvu da zavlači dok njezini vojnici napreduju na istoku Ukrajine.

"Putin je spreman sklopiti mir, no ne pod svaku cijenu", kazao je jedan ruski izvor upućen u razmišljanje najviših dužnosnika Kremlja, koji je pristao govoriti pod uvjetom da ostane neimenovan.

Tri ruska izvora kazala su da Putin želi pisano obećanje većih zapadnih sila da NATO savez predvođen Sjedinjenim Američkim Državama neće širiti prema istoku, što bi značilo isključivanje članstva za Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i druge bivše republike Sovjetskog Saveza.

Rusija želi da Ukrajina bude neutralna, ukidanje nekih zapadnih sankcija, rješavanje pitanja zamrznute ruske imovine na Zapadu i zaštitu za govornike ruskog jezika u Ukrajini, kazala su tri izvora.

-Pisano obećanje da se NATO neće širiti na istok

-Ukrajina kao neutralna država

-Ukidanje nekih zapadnih sankcija

-Rješavanje pitanja zamrznute ruske imovine

-Zaštita za "govornike ruskog jezika u Ukrajini

Prvi je rekao da ako Putin shvati da ne može postići mirovni sporazum pod vlastitim uvjetima, nastojat će vojnim pobjedama pokazati Ukrajincima i Evropljanima da "će sutrašnji mir biti još bolniji".

Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentarom.

Putin i ruski dužnosnici rekli su u više navrata da se bilo kakav mirovni sporazum mora baviti "temeljnim uzrocima" sukoba, što za Rusiju prije svega znači pitanje proširenja NATO-a.

Kijev govori da Rusija ne bi smjela dobiti pravo veta što se tiče ukrajinskih težnji za članstvom u NATO-u i tvrdi da treba snažna sigurnosna jamstva Zapada kako bi odvratila bilo kakav ruski napad u budućnosti.

Administracija ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nije odgovorila na zahtjev za komentarom.

NATO je u prošlosti također rekao da neće mijenjati svoju politiku "otvorenih vrata" samo zato što Moskva to zahtijeva. Glasnogovornik 32-članog saveza nije odgovorio na pitanja Reutersa.

Rusija trenutačno kontrolira nešto manje od petine ukrajinskog teritorija. Iako su se ruska napredovanja ubrzala tokom prošle godine, rat se pokazuje vrlo skupim i za Rusiju i za Ukrajinu u pogledu žrtava i izdvajanja za odbranu.