Ruska centralna banka znatno je snizila ključne kamatne stope, naglašavajući da inflacija jenjava, a domaća potražnja usporava.
Početkom juna, banka je prvi put u gotovo tri godine smanjila kamatne stope – sa 21 na 20 posto – ukazujući na popuštanje inflacije i približavanje ekonomije „uravnoteženom rastu“, piše Hina.
Početkom jula, guvernerka Elvira Nabiullina izjavila je da bi mogli ubrzati tempo smanjenja kamatnih stopa ako dođe do izraženijeg usporavanja ekonomije.
Ako ključni pokazatelji signaliziraju snažnije usporavanje privrede, inflacija će pasti ispod ciljanog nivoa, što bi omogućilo centralnoj banci da bržim tempom snižava kamatne stope od prvobitno planiranog, rekla je Nabiullina.
Inflacija je u maju oslabila na 9,9 posto, sa 10,2 posto u aprilu.
U junu je rast cijena dodatno usporio na 9,4 posto, a do 21. jula inflacija se, prema procjenama centralne banke, spustila na 9,2 posto.
U tim okolnostima, centralna banka je u petak snizila kamatne stope za čak dva procentna poena – na 18 posto.
Inflacija slabi brže nego što se očekivalo, uz istovremeno usporavanje domaće potražnje, navodi se u saopštenju, uz zaključak da se ruska ekonomija vraća na put uravnoteženog rasta.
Ekonomska aktivnost bi ove godine trebala porasti između jedan i dva posto, što potvrđuje aprilske prognoze. U 2024. zabilježen je rast od 4,1 posto. U 2026. centralna banka očekuje rast između 0,5 i 1,5 posto.
Inflacija bi u cijeloj ovoj godini, prema novim prognozama, trebala iznositi između šest i sedam posto, dok je ranije bila prognozirana između sedam i osam posto.
Očekuje se da će se rast cijena do 2026. spustiti na ciljanih četiri posto, što je potvrđeno i u petak.
Inflacija bi, međutim, mogla ponovo ubrzati ako se ekonomija ponovo „pregrije“ ili ako dođe do pogoršanja uslova u vanjskoj trgovini, navodi se.
Među rizicima koji bi mogli podstaći rast cijena, kroz „dinamiku kursa rublje“, istaknuto je i moguće dodatno usporavanje globalne ekonomije te pad cijena nafte, ukoliko trgovinske tenzije eskaliraju.
S druge strane, inflacija bi mogla dodatno oslabiti ako visoki troškovi zaduživanja značajno uspore kreditiranje i domaću potražnju, zaključuje se u saopštenju.