Ako nijedna strana ne osvoji većinu u domu od 101 mjesta, vjerovatno će uslijediti politička trgovina, što će dodatno uznemiriti jednu od najsiromašnijih zemalja Evrope, pogođenu ratom u susjednoj Ukrajini i sumnjom na rusko miješanje u politiku i religiju.

Za vladu koja teži pridruživanju Evropskoj uniji, kontrola parlamenta je od vitalnog značaja za dugoročne zakonodavne napore koji su potrebni.

Ali vlast u bivšoj sovjetskoj republici decenijama se ljulja između proevropskih i proruskih grupa. Oko trećine zemlje - Pridnjestrovlje, istočno od rijeke Dnjestar, kontroliše separatistička proruska administracija i domaćin je malog ruskog garnizona.

Moldavska vlada upozorava na rusko miješanje Predsjednica Maia Sandu predstavlja izbore kao egzistencijalni test za zemlju od 2,4 miliona stanovnika, koja također ima bliske kulturne i jezičke veze sa svojim zapadnim susjedom Rumunijom, i kaže da je opsežna ruska kampanja za utjecaj na glasače direktna prijetnja.

„Ako Rusija stekne kontrolu nad Moldavijom, posljedice će biti neposredne i opasne za našu zemlju i za cijeli region“, rekla je Sandu u obraćanju prošlog ponedjeljka.

Ankete pokazuju da bi njena Stranka akcije i solidarnosti (PAS) mogla imati poteškoća da zadrži većinu.

Opozicione snage poput proruskog Patriotskog bloka iskoristile su nelagodu birača zbog ekonomskih previranja i sporog tempa reformi, a nezadovoljstvo je pogoršano onim što zvaničnici kažu da je široko rasprostranjena dezinformacija.

Posljednjih sedmica, vlasti su pokrenule stotine racija usmjerenih na ilegalno finansiranje stranaka i navodne ruske mreže usmjerene na izazivanje nemira zbog glasanja.

U petak je Izborna komisija zabranila Srcu Moldavije, dijelu Patriotskog bloka, učešće na izborima dok se istražuje zbog ilegalnog finansiranja. Moskva je negirala miješanje i tvrdi da vlada koju kontroliše PAS širi antirusku histeriju kako bi osvojila glasove.

Sandu i PAS su evropske integracije prikazali kao ključ budućnosti Moldavije i izlaska iz utjecaja Moskve, njenog vladara iz sovjetskog doba.

Međutim, mnogi birači izgledaju više fokusirani na domaća pitanja, oprezni zbog onoga što bi bliže veze s Evropskom unijom mogle značiti za moldavsku ekonomiju, koja je pretežno poljoprivredna. Regionalne razlike u prihodima doprinijele su neizvjesnosti.

Ako izgubi većinu, PAS će biti prisiljen tražiti koalicione partnere među protivnicima poput lijevocentrističkog Alternativnog bloka ili populističke Naše stranke, ako uđe u parlament.

Nedavne ankete ukazuju na tijesnu utrku. Ranije u septembru, jedna anketa je pokazala da je PAS prvi put pao na drugo mjesto sa 34,7% podrške, iza Patriotskog blokasa 36%, uključujući socijaliste i komuniste.

Ali velika dijaspora mogla bi imati odlučujući utjecaj. Birači u inostranstvu se ne odražavaju u podacima anketa, ali obično imaju tendenciju da podržavaju proevropske stranke.

(NAP)