8.8.2017. 17:45
6
Propali giganti iz BiH: Nekad parirali Amerikancima i Rusima, a danas na rubu propasti ili ih nema nikako
Ekonomska moć bivše Jugoslavije ako se pogledaju uspomene na neke bivše privredne bh. gigante bila je zaista velika. Današnja država daleko je od takve moći, pa nam preostaje da se nostalgijom prisjećamo vremena koja se teško mogu ponoviti.

Prije svakih izbora bh. političari obećavaju kule i gradove, bolje sutra, nova radna mjesta građanima. Rekli bi smo da na taj način "gospoda političari" samo promoviraju svoja "dobra" prije izbora, nakon kojih stanje ostaje nepromjenjeno, tačnije vraćamo se u surovu realnost. Radna mjesta koja su obećali ostaju imaginarna. S druge strane firme i fabrike koje bi trebale ponuditi ljudima radna mjesta propadaju, a radnička klasa se tretira samo kao skupina za pridobijanje glasova.

Prije ratnih dešavanja u BiH posebno razvijena bila je namjenska industrija u oblasti naoružanja vojnih vozila i opreme, no prema podacima za njom nisu zaostajale ni druge grane industrije. Mnogi od tih giganata su u proteklom ratu ili nakon privatizacije u potpunosti propali, a neki se nalaze na samom rubu propasti.

Veliki je broj uništenih i propalih firmi u BiH, u slobodno možemo reći "zemlji nepravde". Ovo su samo neki od njih.

 

FAMOS- fabrika koju je posjetio Josip Broz Tito

Na periferiji Sarajeva, nedaleko od Ilidže u mjestu Hrasnica, nalazila se nekada najveća Fabrika motora “FAMOS”, poznatija pod skraćenim nazivom – FAMOS.

Njena izgradnja počela je davne 1950. godine, a prva proizvodnja koja je izašla na tržište dogodila se 1953. godine. Osnovni proizvodi FAMOSA bili su motori, mjenjači i spojnice za srednja i teža privredna motorna vozila.

Ova grupacija prije rata je zapošljavalo 12.000 radnika u dvanaest fabrika širom BiH, a čak polovina ih je bila zaposlena u proizvodnom kompleksu u Hrasnici kod Sarajeva. Godišnja prodaja bila je vrijedna 400 miliona dolara, a svake godine zarađivano je petnaest miliona dolara samo od prodaje motora i dijelova Mercedes-Benzu.

Famos je posjetilo mnogo visokih zvaničnika iz naše zemlje i iz drugih zemalja, sa svih kontinenata. Ipak, najvažniji i najmiliji njegov gost bio je Predsjednik bivše Jugoslavije, Josip Broz Tito, koji je čak tri puta posjetio ovu fabriku.

"Vidio sam drugovi, ogroman napredak vašeg preduzeća, vi imate sve mogućnosti da se još snažnije razvijate u budućnosti …” – bila je to izjava druga Tita prilikom jedne od njegovih posjeta.

Tokom agresije na BiH, fabrika je devastirana u ratnim razaranjima. Prekinuta je saradnja sa kooperantima iz FAP-FAMOS korporacije. 2007. godine u FAMOSU je bilo samo 50 zaposlenih.

Slikovni rezultat za famos hrasnica firma

 

ZORA- carstvo slatkiša

Više od 600 radnika zapošljavala je sarajevska fabrika slatkiša Zora. Dobro je radila i prvih poslijeratnih godina. Tada slijedi privatizacija.

U 1999. prema završnom računu proizveli su 911.000 tona slatkiša i ostvarili bruto prihod od preko sedam miliona KM.

Radnici su tada, bili vlasnici 51 posto udjela u fabrici. 2000. godine uslijedila je privatizacija i sve je krenulo nizbrdo.

Firma nije imala kreditnih zaduženja, da bi nakon preuzimanja pa do raspada njen dug porastao na 18 miliona KM. Firma je pod stečajem, dobar dio nekretnina i mašina je prodat.

Povezana slika

 

Drvna industrija SANA

Drvna industrija Sana zapošljavala je gotovo 1400 radnika. Ni njihovo doslovno umiranje jer nisu imali zdravstvenu zaštitu nije umanjilo besčutnost nadležnih iz Unsko-sanskog kantona i pravosuđa koji su propustili da spriječe pljačku u privatizaciji Sane. DI Sana u prijeratnom periodu bila nosilac ekonomskog razvoja Općine Sanski Most, a u postratnom razdoblju, nakon dva neuspješna pokušaja privatizacije potpuno je ugašena proizvodnja, da bi naposlijetku zbog nagomilanih dugova preduzeće otišlo u stečaj.

 

Tvornica automobila Sarajevo- TAS

Tvornica automobila Sarajevo, ili jednostavno TAS, nastala je 1969. godine, sklapanjem partnerstva s velikim Volkswagenom, a saradnja je počela montažom Bube, tada najpoznatijeg VW-ovog modela.

U Bosni i Hercegovini, kao i većem dijelu regije, rijetke su porodice koje nisu posjedovale barem jedno vozilo iz VW grupacije. Taj imidž je utemeljila Tvornica automobila Sarajevo (TAS) koja je na prostor Jugoslavije udomaćiila "Bubu", a zatim dvije generacije legendarnog Golfa. Bilo je to vrijeme kada je TAS doživio svoj procvat.

Proizvodnja 1977. godine dohvatila je brojku od 5.000 automobila, a svake naredne godine proizvodnja je rasla. Golf I u TAS-u proizvodio se do 1985. godine, dvije godine duže nego u Njemačkoj.

Golf II u TAS-u proizvodio se do 1992. godine kada u Bosni i Hercegovini počinju ratna dejstva, a fabrika biva prvo opljačkana, a zatim potpuno uništena. Prije izbijanja ratnih dejstava u TAS-u je napravljeno nekoliko probnih primjeraka Golfa III koji nikad nije ušao u serijsku proizvodnju u sarajevskoj fabrici, upravo zbog početka rata.

Po završetku rata u BiH, krajem 90-ih godina pokušalo se sa obnovom starog proizvodnog pogona, pa je na temeljima stare fabrike pokrenuta SKD montaža Golfa i nekih drugih modela iz Volkswagen grupacije. Zbog malog broja sklopljenih automobila i neisplativosti od daljnje obnove proizvodnje se odustalo.

Povezana slika

 

BNT- tvornica mašina i hidraulike Bratstvo Novi Travnik

Tvornica mašina i hidraulike Bratstvo Novi Travnik (BNT) nekada je bila jedna od najkvalitetnijih fabrika u svijetu. Uz Rusiju i Ameriku, BNT je proizvodio najkvalitetnije proizvode namjenske industrije. Prije rata BNT je po kvaliteti bio u rangu sa kompanijama iz Rusije i Amerike zbog čega postoje priče da rat na ovim prostorima nije spriječen jer su velike sile željele uništiti namjensku industriju.

Bratstvo je ipak nekako do danas uspjelo opstati. Krajem protekle godine (BNT-TMiH) razvija prototip prvog modernog artiljerijskog oružja proizvedenog poslije rata u BiH, samohodnu haubicu kalibra 155 milimetara. Da li je ovo novi zamah namjenskoj industriji u BiH ostaje nam da vidimo.


Koksara Lukavac


Koksara Lukavac izgrađena je u periodu od 1949. do 1959. godine i predstavljala je najznačajniju bh. fabriku za proizvodnju koksa i preradu nus proizvoda iz koksnog gasa.

Kompanija trenutno ima više od hiljadu zaposlenih, a cijeli kompleks sa svojih pet operativnih jedinica pokriva površinu od oko milion metara kvadratnih.

KHK Lukavac je u potpunosti bila u državnom vlasništvu sve do 2001, kada je 33 posto firme privatizovano, no ostatak koksare i dalje je ostao u rukama države. Od 2003, počela je nova istorija fabrike pristupanjem ugovoru o partnerstvu sa ‘Global Infrastructure Holdings Ltd' London. Fabrika je tad registrovana kao Global Ispat Koksna Industrija d.o.o., Lukavac (GIKIL) sa novim timom uprave. 

Ove godine blizu 300 radnika stupilo je u generalni štrajk, kada su blokirali ulaz i izlaz iz fabrike. Na ovaj korak su se odlučili zbog, kako su naveli, neisplaćnih plata.

Radnici su bili nezadovoljni činjenicom da fabrika punim kapacitetom radi već tri godine, a da je i pored toga radnička plata iz dana u dan je sve neizvesnija, pa su ovom prilikom pozvali i istražne organe da se aktivnije uključe u ispitivanje poslovanja GIKIL.

 

Novinar: Admir Oručević

 

6
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.