2.12.2019. 10:53
4
U očekivanju 'najgore noćne more': Evo kojim državama prijeti najveća opasnost od zemljotresa
Od Skadra preko Drača i Tirane sve do juga Albanije zemljotres od 6,4 stepeni po Rihteru zatekao je ljude dok su još spavali.

Broj osoba koje su poginule u razornom potresu povećan je na preko 50, saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje.

U Tirani gdje nije bilo mrtvih zemljotres je izazvao velike štete i paniku. Gotovo 70 zgrada i 250 kuća je jako oštećeno. Oko 3.500 ljudi je ostalo bez domova, od kojih je njih hiljadu smješteno u prihvatne centre, a drugi su kod bližnjih.

U Draču gde je 700 kuća i 176 zgrada pretrpjelo velika oštećenja, 1.260 ljudi premješteno je u hotele ili u centre za prihvat. U Tumanu ima 500 raseljenih. Albanski premijer Edi Rama poziva međunarodnu zajednicu na finansijsku i stručnu pomoć kako bi se zemlja oporavila od zemljotresa jačine 6,4 stepeni u kojem je poginula 51 osoba i nakon kojeg su hiljade osoba ostale bez krova nad glavom).

Rekao je u nedjelju da Vlada mijenja budžet, ali da bi bilo "ljudski nemoguće" učiniti sve bez podrške međunarodnih partnera.


Zemljotres - najgora noćna mora

Ironično u vezi potresa je to što, koliko god spadaju među najgore noćne more čovječanstva kao simbol smrti i uništenja, kad na Zemlji potresa ne bi bilo, to bi značilo da je planeta mrtva. I na takvoj planeti ne biste htjeli živjeti. Tačnije, ne biste mogli. Zemljotresi su posljedica kretanja ispod Zemljine kore, u plaštu, a toga ne bi bilo da nije užarene Zemljine jezgre. A kad bi se jezgra ohladila, što jednom i hoće, Zemlja tada više neće imati magnetno polje koje nam čuva atmosferu od zračenja iz svemira. Ispada da su vulkanu, potresi i srodne katastrofalne nevolje cijena kojom prirodi plaćamo uslove za postojanje života na planeti.

Bez obzira na događaje poput vrlo snažnog zemljotresa od 7 stepeni u Crnoj Gori 1979., koji je pobio 136 ljudi i gadno uzdrmao veliki dio Dalmacije, zapravo se osjetio širom bivše Jugoslavije. Bez obzira na katastrofalan zemljotres u Dubrovniku 6. aprila 1667. koji je razorio grad i pobio, procjenjuje se, oko 5.000 ljudi. Bio je to jedan od dva najgora potresa na području današnje Hrvatske otkako se pamti unazad 2.400 godina. piše Expres.hr.

Zemljotresi koje osjetimo mi osjetimo su uglavnom raspoređeni po granicama jadranske tektonske mikroploče koja je dio velike evroazijske ploče. Još je više onih zemljotresa koje ne osjetimo jer su preslabi za registrovati ih bilo kako osim seizmografom, oko hiljadu godišnje. Iako, od prije desetak godina primjećuje se da su zemljotresi širom planete učestaliji. Ako se nekome čini da je živjeti po ivicama jadranske mikroploče pomalo nezgodno, trebao bi znati da postoje neusporedivo gora mjesta. Oko 80 odsto svih zemljotresa na planeti Zemlji dogodi se po ivicama Tihog okeana, u tzv. vatrenom prstenu. Zemlje u kojima se događa najviše potresa su Čile, Japan, Indonezija. 

To je posljedica raznih vrsta međudjelovanja pacifičke ploče s okolnim pločama. Na svom zapadu ona se, naprimjer, sudara s australskom pločom, na jugoistoku razmiče se od antarktičke ploče, na sjeveru se sudara sa sjevernoameričkom pločom, s kojom pak na sjeveroistoku klizi u suprotnim smjerovima duž velikog rasjeda koji se pruža uzduž Kalifornije. I tako dalje.

Naša planeta seizmički je živa. Sastoji se od užarene unutrašnje i vanjske jezgre, od plašta i od ohlađene stjenovite kore na površini svega toga. To što se Zemljina kora može činiti tankom, jer može biti debljine od 5 kilometara, koliko je najtanja na nekim dijelovima okeanskog dna, do 30 kilometara na nekim dijelovima kopna, pogrešan je utisak. Zemljina kora čini manje od jedan odsto volumena Zemlje i, zahvaljujući briljantnom hrvatskom seizmologu Andriji Mohorovičiću, svijet još od 1910. godine zna za ono što se već više od jednog vijeka zove Mohorovičićevim diskontinuitetom, granica između Zemljine kore i plašta. Kako je plašt "plastičniji", u njemu su temperature više, materijal se kreće puno brže, prilično je živahno. A to onda utiče na ono što se događa na površini.

Ploče na neki način plutaju na svemu tome, i dok mi sa svojim svakodnevnim životima, ratovima, ekonomijama i kojekakvim drugim stvarima, imamo utisak da je tlo pod našim nogama čvrsto, tektonske ploče skupa s mikropločama, uzajamno se guraju, klize jedna uz drugu, razmiču se, tu i tamo oživi neki vulkan, pa sukljaju lava, pepeo i plinovi duboko iz Zemljine unutrašnjosti... I tako nastaju potresi, najčešće na mjestima dodira tektonskih ploča.

One se jedna u odnosu na drugu kreću brzinom od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Kako je riječ o stijenama i ogromnim energijama, dok klize jedna uz drugu, to se događa burno, uz oslobađanje nezamislivih količina energije kilometrima duboko u Zemljinoj kori. Zemljotrese od između 3 i 4,9 po Rihteru nazivamo malim ili slabima, one između 5 i 6,9 jakima, one između 7 i 7,9 velikima, a one snažnije od 8 stupnjeva razornima ili katastrofalnima.

Prema izveštaju objavljenom prošle godine ovo su teritorije u svijetu koje su najviše u opasnosti od razornih zemljotresa. Mapa jedne globalne fondacije za zemljotrese (GEM) pokazuje u kojim državama je najveća seizmološka opasnost.

Mapa pokazuje koji dijelovi svieta su rizični i gde ljudi mogu da očekuju najgore posljedice.


Printscreen/https://maps.openquake.org/

U Albaniji sada imali su, dakle, vrlo jak zemljotres. U avgustu 2016. u Apeninima u Italiji, znači opet na tački smještenoj na ivici jadranske mikroploče, zemljotres od 6,2 po Rihteru pobio je 299 ljudi, povrijedio ih skoro 400, bez doma je ostavio 4.500 tamošnjih stanovnika...

Kad se ploče sudaraju, jedna može kliziti pod drugu, ili se može ukoso po liniji rasjeda pomicati iznad druge. Ili mogu strugati jedna uz drugu kad jedna otklizi horizontalno u nekom smjeru. U ekstremnim slučajevima to može biti krajnje dramatično. Oko jedan sat iza ponoći po univerzalnom vremenu 26. decembra 2004. potres između 9,1 i 9,3 stepeni po Rihteru pogodio je podmorje Indijskog okeana 160 kilometara sjeverno od Sumatre.

U samo nekoliko minuta indijska ploča skliznula je čak 15 metara uzduž linije duge 1.600 kilometara po kojoj ta ploča ponire pod burmansku ploču.

Bio je to jedan od najsnažnijih zemljotresa što ih je čovječanstvo izmjerilo. A posljedica je bila nastanak cunamija koji je po obalnim područjima 14 zemalja uz Indijski okean pobio oko 230.000 ljudi. Potres na Haitiju bilo je puno manji, 7 stepeni, ali je u njemu direktno stradalo između 100 i 160 hiljada ljudi.

Godišnje širom svijeta u zemljotresima pogine oko 10.000 ljudi, najčešće pod urušenim zgradama, ali i usljed cunamija, klizišta tla, požara, poplava...

Do zemljotresa može doći i propadanjem tla na mjestima velikih pećina u krškim područjima, zbog nuklearnih eksplozija, zbog velikih uragana u specifičnim uslovima, zbog slučajeva ekstremnog rudarenja, najvećih svjetskih akumulacijskih jezera tokom prilagođavanja Zemljine kore naglom povećanju pritiska vodene mase na tom mjestu, zbog crpljenja nafte iz dubine kore tzv. frakturisanjem...

No, to su već neke druge situacije koje nemaju veze s živom jezgrom naše planete, koja - kad bi joj se jezgra ohladila - ne bi više bio niti izbliza tako pun života. Zemljotresi se, osim na mjestima dodirivanja tektonskih ploča, povremeno, iako puno rjeđe, događaju i unutar tektonskih ploča, na mjestima na kojima dolazi do popuštanja ploče usljed rastezanja ili zbijanja.

U našim lokalnim razmjerima Balkan i Jadran seizmički su vrlo aktivno područje zbog kretanja evroazijske ploče u smjeru jugozapada brzinom od 1 centimetra, te afričke ploče u smjeru sjeverozapada brzinom od 1,1 centimetara. To se, međutim, ne može niti mjeriti s brzinom od 5,4 centimetara godišnje koliko indijska ploča juriša prema sjeveru, pa po liniji sudara s evroazijskom pločom rastu Himalaje. Ili 7,4 centimetara s koliko australska ploča udara uzduž indonezijskih ostrva. Ili čak 10,6 centimetara s koliko pacifička ploča godišnje nadire prema evroazijskoj ploči uzduž linije koja prolazi Japanom, koji je zbog toga seizmički "vrlo živahan".


Najrizičnija područja

Jedan od najgorih zemljotresa u novijoj istoriji koji je pogodio Kinu dogodio se 1976. godine u Tangšanu. Potres je bio jačine 7,5 stepeni po Rihteru i odnio je živote 242.769 ljudi, prenosi Telegraf.rs.

Japan

Ova zemlja nalazi se na jednoj od najaktivnijih zona na planeti - poznati "Pacifički vatreni prsten". Međutim, Japan je 2007. godine pokrenuo sistem koji detektuje rane talase podrhtavanja. Taj sistem potom alarmira telefone, televizijske i radio stanice širom zemlje, zaustavi vozove i da ljudima dodatnih nekoliko sekundi da se spreme za tremor. Ipak, ni to nekad nije dovoljno. U zemljotresu koji je pogodio ostrvo Hokaido u septembru prošle godine poginulo je 39 osoba. Ipak, taj tremor od 6,7 stepeni Rihtera bio je daleko od najgoreg koji je pogodio Japan. Zemljotres u Tokiju jačine 7,9 stepeni ubio je 142.897 ljudi 1923. godine.

Iran

Ova zemlja se nalazi na mjestu gde se sudaraju euroazijske i arapske tektonske ploče. Zato su zemljotresi toliko česti. U zemljotresu 2017. godine koji je bio jačine 7,3 stepena po rihteru poginulo je 400 ljudi. Potres se osetio čak u Bagdadu.

Filipini

I Filipini se kao i Japan nalaze u "Pacifičkom vatrenom prstenu", a u ovoj zemlji se često održavaju pripreme za potrese.

Indonezija

I ova zemlja je članica ne tako slavne grupe. I Indonezija i Filipini su okruženi takozvanim subdukcionim zonama, što njihovo mjesto u okeanu čini pogodnim za vulkane i česte potrese.

Turska

Istanbul se nalazi na području koje je veoma pogodno za snažne zemljotrese, pa je tako konstantno u opasnosti 14 miliona ljudi. Na ovom području su opasnosti brojne zgrade kojima od bilo kog jačeg potresa prijeti rušenje.Tokom zemljotresa u regionu Marmara 1999. godine poginulo je 18.000 ljudi, a 113.000 objekata je srušeno. Procjenjuje se da je danas oko 2 miliona objekata "nebezbjedno".

Indija

Delhi se nalazi na granici indijske tektonske ploče, što znači da je ovo područje izuzetno opasno. Godišnje šteta od zemljotrese iznese Nju Delhi 150 miliona američkih dolara.

Meksiko

Meksiko Siti nalazi na mjestu nekadašnjeg jezera čije meko tlo može u velikoj mjeri da pojača drhtavice u toj oblasti. Zbog toga se i mali zemljotresi osjećaju veoma snažno. Ovaj grad je pogođen zemljotresom jačine 8,1 stepen 1985. godine, a tada je poginulo oko 9.500 ljudi. Najopasnije područje je Donja Kalifornija.

Pakistan

I Pakistan se nalazi na udaru indijskih i evroazijskih ploča, što je razlog čestim potresima. Najopasniji je sjever zemlje.

Bangladeš

Ova zemlja je jedna od najmnogoljudnijih na svetu. Prestolnica Daka je najmnogoljudniji glavni grad, a postoje brojna upozorenja na opasnost koja vreba pod zemljom. Naučnici tvrde da bi čak 140 miliona ljudi moglo da bude pogođeno ukoliko se u Bangladešu dogodi jak potres.

Ekvador, Čile i Peru

Ekvador je ranjiv jer se ispod južnoameričkog kontinenta nalazi ploča Naska. Ona je upravo odgovorna za najveći zemljotres u 20. vijeku: 9,5 stepeni jak potres koji je pogodio Čile 1960. godine. U zemljotresu koji je 1987. pogodio Kito, glavni grad Ekvadora, poginulo je 5.000 ljudi. Zemljotres je bio jak 7,2 stepena, a onaj iz 1949. (6,8 stepeni) odnio je 6.000 života. Peru je pogodio snažan zemljotres jačine 7,9 stepeni.

Gvatemala

Jedan od najgorih zemljotresa koji je pogodio Gvatemalu odnio je 1976. godine 23.000 života. Posljednji veliki dogodio se 2012. godine u San Markosu. Bio je jačine 7,3 stepena i poginulo je 48 ljudi.

SAD


Prije 113 godina dogodio se stravičan zemljotres u San Francisku. Poginulo je oko 3.000 ljudi, a ovaj grad je u konstantnoj opasnosti. Izvan Kalifornije, u opasnosti je i Sijetl.

Najsnažniji zemljotres u istoriji

To je zemljotres u Valdiviji u Čileu. Dogodio se 22. maja 1960. godine i bio je jačine 9,5  stepeni Rihtera. Poslije njega slijede zemljotresi na Aljasci 1964. i u Indoneziji 2004. godine.

Od 2001. godine pa do danas dogodilo se čak šest zemljotresa magnitude preko 8,5.


(Admir Oručević)

4
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.