5.7.2023. 17:32
0
Da vas ne bi dočekao natpis kao u Hrvatskoj "Ko nema para, bez njega se može": Preporučujemo ne toliko poznate prirodne bisere naše zemlje za posjetiti
Sezona ljetnih godišnjih odmora je uveliko u jeku. Cijene ljetovanja iz godine u godinu rastu, naročito u posljednje tri godine (pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini, inflacija..) te je za mnoge porodice u našoj državi odlazak na more, nažalost, postao luksuz.

U posljednje vrijeme smo svjedoci i divljanja cijena na Jadranu, a ogorčeni turisti su doslovice preplavili društvene mreže fotografijama računa određenih artikala.

Čak su i austrijske novine pisale o bjesomučnim poskupljenjima u našem susjedstvu, odnosno u Hrvatskoj.

"Maslac za 4,5 eura, pizza za 18 eura i parking za 40 eura. Ono što zvuči kao luksuzni odmor u skupoj Švicarskoj zapravo se događa u nekada jeftinoj zemlji za odmor. U Hrvatskoj su cijene skočile u nebo nakon uvođenja eura", pisao je austrijski Kronen Zeitung.

Za one koji "ne pate" od isključivog odlaska na more smo spremili listu turističkih destinacija u našoj prelijepoj Bosni i Hercegovini koje biste zaista trebali posjetiti, a pritom nećete izdvojiti sumanuti iznos novca, te vas neće zasigurno dočekati natpis sličan onome koji je viđen u Tučepima - "Plati ili ne smetaj" i "Ko nema para, bez njega se može".

Foto: Večernji list
FOTO: Večernji list

Naravno, riječ je o samo malom djeliću prirodnih bisera, jer je istih naša zemlja prepuna, a koji nisu toliko poznati. 

Tvrđava Vranduk

Na oko 20 kilometara od Zenice nalazi se ovaj banski i kraljevski grad. Grad kojeg su za više od 600 godina postojanja uspjele zauzeti samo Osmanlije.

Muzej Grada Zenice navodi da je bio jedini utvrđeni grad u župi Brod, jednoj od 7 župa srednjovjekovne Bosne. Ime Vranduk se prvi put spominje 1410. godine. U njemu su bosanski kraljevi primali izaslanstva, potpisivali ugovore i izdavali povelje. Brat kralja Tomaša, Radivoj, se u dokumentima spominje kao  ”knez od Vranduka”. Veće trgovačko–obrtničko naselje izvan bedema je nastalo u selu Varošišću, oko 2,5 km udaljeno od utvrđenja u Vranduku. Tu su franjevci utemeljili samostan i sredinom 15. stoljeća sagradili Crkvu sv. Marije.

Vranduk je doživio pun razvoj u XV. stoljeću. U okolici Vranduka se razvio sistem odbrambenih objekata i unutar tih zidina manje naselje "sotto Vranduch". Kralj Tomaš je Vranduku posvetio posebnu pažnju: ispod grada je podigao Crkvu sv. Tome, svog zaštitnika, za koju je od pape dobio posebne povlastice, grad je preuredio a bedeme ojačao.

Osmanlije su u više navrata opsjedale Vranduk. Zauzeli su ga 1463. godine. U svom pohodu na Bosnu 1697. godine, Eugen Savojski je, uočivši težinu osvajanja grada, zaobišao Vranduk. Početkom 18. stoljeća utemeljena je Vrandučka kapetanija. U 18. i početkom 19. stoljeća  grad je služio kao zatvor za političke krivce. Austrijske trupe su 1878. godine zauzele grad  i u njemu držale posadu do 1890. godine kada je napušten.

Stari grad u Vranduku pripada tipu brdskog utvrđenja. Tvrđava je, i pored kasnijih prepravki, sačuvala izvorne oblike, koji podsjećaju na rana rješenja europskih utvrđenja. U srednjem vijeku je glavna kula bila viša a prostor obora podijeljen zidom. Mala kula i istočni zid naknadno su dograđeni u svrhu zaštite ulaza u tvrđavu. U sklopu obora nalazilo se više objekata različite namjene, a pronađeni su i ostaci "Dizdareve kuće".

Unutar zidova Starog grada pronađeni su brojni arheološki nalazi iz srednjeg vijeka i osmanskog perioda: posude, nakit, novčići, alatke, mamuze, i sl.  Svi nalazi su pohranjeni u  Muzeju grada Zenice.

Tvrđava Vranduk

Spomenik prirode Tajan

Smješten na tromeđi općina Zavidovići, Kakanj i Zenica, spomenik prirode Tajan svake godine bilježi sve veći broj turističkih posjeta.

Povoljan geografski položaj i pristupačnost svih dijelova Spomenika prirode pruža izvanredne mogućnosti za rekreaciju i turizam. Raspolaže svim potrebnim objektima i infrastrukturom za zanimljiv i prijatan boravak gostiju, piše Visit BiH.

Spomenik prirode Tajan kod Zavidovića: Prelijepa zelena oaza – visitbih.ba

Kako se dalje navodi, turisti posjećuju ovaj park kako bi doživjeli iskustva adrenalinskih sportova, kao što su rafting i XC cross trke. Također, park Tajan je idealan za brdski biciklizam. Više stotina kilometara šumskih puteva i staza preko planinskih prevoja i pored planinskih rječica nudi brojne mogućnosti za izbor biciklističkih ruta. 

Spomenik prirode Tajan idealna destinacija za istraživanje i bijeg od  gradske buke - Akta.ba

Na 12 kilometara od Info centra Tajan nalazi se i jezero Mašica. Obale jezera uokvirene su gustom šumom, uređene staze za šetnju oko jezera, izgrađeni roštilji s nadstrešnicama i klupama zasigurno će boravak svih posjetitelja učiniti nezaboravnim. Jezero Mašica se može koristiti za odmor i rekreaciju, ali i obavljanje raznih obuka, uključujući i ronilačke. Ljeti ovaj kanjon vam omogućava i kupanje.

Lukina pećina je zanimljiva, jer su u njoj pronađeni ostaci izumrlog pećinskog medvjeda koji su stari preko 15.000 godina. Ako želite možete da iznajmite i opremu za obilazak pećina uz pratnju iskusnih speologa. Također, možete da uživate i u Srednjoj pećini u kojoj možete da vidite dvorane koje su ukrašene pećinskim nakitom, stalagmitima i stalagtitima.

Ukoliko ste ljubitelji vodopada oduševit će vas dva vodopada rijeke Gostović. To je rijeka koja je u proljeće i jesen izazov za ekstremne kajakaše, a za ljubitelje raftinga tu je Krivaja koja se proteže kroz kanjone.

Slapovi Kozice

Na oko 10 kilometara od Fojnice nalaze se slapovi Kozice. Nepravedno "zapostavljeno" i ne toliko popularna turistička destinacija isključivo zbog svoje nepristupačnosti.

Asfaltirani put proteže se do raskrsnice za sela Dragačići i Vladavići, odakle počinje makadamski put. 

Autom možete prići skroz do početka uređene šumske staze koja nakon par stotina metara dovodi do slapova.

Kod slapova na manjem platou je kutak za odmor posjetilaca - hladnjak, korito s izvorskom vodom i ognjište, zatim nekoliko klupa i šadrvana za piknik u prirodi. 

Kozice se sastoje od tri manja i dva veća slapa, visine oko 20-ak metara. 



Jezero Bardača

Na oko 16 kilometara od Srbca, te 45 od Banjaluke nalazi se kompleks jezera Bardača. Riječ je o 11 jezera smještenih između rijeka Save i Vrbas.

Najpoznatija i najveća od ovih jezera su Prevlaka, Sinjak, Veliki i Mali Dajkovac, Raktovac, Necik, Lug i Dugo polje jedan i dva. Obim jezera je: 16,5 km

Kompleks uključuje ribnjake, naplavljene površine, šume, obrađeno zemljište i nastanjene površine. Bardača je proglašena „Ramsarskim mjestom“, odnosno uvrštena je na svjetsku listu zaštićenih močvarnih područja. Na Bardači se održava najstarija likovna kolonija u BiH: Likovno-ekološka kolonija Bardača.

Jezero Bardača: Raj koji nestaje zahvaljujući nemarnoj vlasti i  privatizaciji / Bljesak.info | BH Internet magazin

Vodopad Bliha

Na oko 14 kilometara od Sanskog Mosta nalazi se vodopad Bliha.

Vodopad se nalazi na rijeci Blihi koja se ulijeva u Sanu. Vodopad je visok 56, a širok 10 metara.

Prepoznatljiv je po tome što se voda lomi od stijenu te stvara jedinstven prizor.

Ovaj vodopad je stavljen pod zaštitu kao spomenik prirode. On je zapravio dio parka prirode "Blihin vodopad", čija je površina oko 50 kvadratnih kilometara.



Jezero Hrast

Na oko 3 kilometra od Glamoča nalazi se jezero Hrast.

Jezero se nalazi u Glamočkom polju na nadmoskoj visini od 920 metara.

Riječ je o vještačkom jezeru koje se prostire na 25 hiljada metara.

Jezero je pogodno za kupanje, rekreaciju i sportski ribolov.



Jezero Nula

Na ulazu u Vareš smješteno je jezero Smreka ili među Varešanima poznatije kao Nula.

Riječ je o ogromnom turističkom potencijalu koje je nastalo tokom rata u Bosni i Hercegovini. 

Jezero je dužine oko 500 metara a širine oko 300 metara, dok je dubina oko 100 metara, te svojom mističnošću i neobičnošću izaziva divljenje svih onih koji ga posjete.

Ono što je naročito intrigantno u vezi ovog jezera je da je ono nastalo zahvaljujući jednom malom potoku, koji je uspio napuniti površinski kop uz pomoć podzemnih voda i zatvoriti rad površinskog kopa u potpunosti.

Na tom mjestu i ranije je postojalo maleno jezero, no dok je rudnik funkcionirao voda se izbacivala uz pomoć pumpi. Ipak, tokom rata nivo vode je rastao, te su "zarobljene" zauvijek pod ovim jezerom ostale brojne mašine.

Riječ je i o najvećem bunaru pitke vode.



(Ajdin Balićevac)

0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.