Ogromnu lavinu komentara i kontroverzi pokrenula je afera Panama dokumenata, kada su objavljeni dokumenti advokatske kompanije Mossack Fonseca, koja predstavlja jednu od najzatvorenijih offshore advokatskih kompanija u svijetu. Razotkrivanjem imena vlasnika "off-shore" kompanije otkriva se činjenica da je desetljećima ova kompanija nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbjegavaju poreze. Ove dokumente nabavio je Sueddeutsche Zeitung, dnevnik iz Muenchena. Podijelio ih je s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara iz Washingtona i drugim medijima, uključujući BBC i Guardian.

Advokatska kompanija "Mossack Fonseca" je za 1.000 dolara otvarala fiktivne firme za svoje klijente. Postavljala je fiktivnu upravu i tako skrivala prave vlasnike kompanije. Naš sagovornik napominje da "Samo otvaranje računa nije samo po sebi ništa nezakonito. Ako je neko otvorio račun bilo gdje, u Panami ili Americi ili bilo gdje drugo, nije ništa nezakonito, izuzev ako nije prekršio zakon, onda će biti posljedica".

O pitanju zašto otvarati račun na Panami, odgovor leži u tome da porezi na novac na Panami su neznatni, pa se vlasnicima velikih suma novca itekako isplati novac držati u bankama Paname, umjesto u vlastitim državama.

"Ako je bilo skrivenih tokova novca i ako je neko otvorio kompaniju tamo, a zarađivao u svojoj zemlji, dok je plaćanje usmjeravao na te račune, te samim time nije prijavljivao porez. Svaka država u skladu sa svojim zakonom hoće da naplati porez, u skladu sa svojim zakonom sankcioniše sve one koji hoće da izbjegnu, a ovo je jedan od načina izbjegavanja", naš sagovornik navodi kao razlog otvaranja ovakvih kompanija.

Ono što je potreslo i bh. javnost, izuzev svjetske, jeste činjenicada su se i među vlasnicima "off-shore" kompanije, pronašli i bh. državljani, tačnije Nedim Uzunović, direktor Bosnalijeka i Amel Kovačević, bivši ambasador BiH u Kini. Kako nam je potvrđeno i ime izvjesnog Edina Smajića za kojeg još uvijek nisu utvrđeni detalji. Ono što je nejasno što se tiče objave ovih informacije jeste, koji je razlog objavljivanja ovakvih podataka, tj. koje posljedice će to imati  na one koji se pronađu na listi vlasnika tih kompanija.

Poenta objaljivanja ovakvih podataka naš sagovornik pronalazi u tome da su mediji i javnost uvijek željni ovakvih vijesti. "U zavisnosti od zemlje i pojedinca, ovisi i sama reakcija na otvaranje i poslovanje off-shore kompanija", izjavio je Čičić za Source.ba.

Objavljivanje ovakvih podataka ima učinka s obzirom na javnost, i da bi se doprinijelo privođenju osoba koje su prekršile zakon da se privedu pred lice pravde. Neophodno je omogućiti transparentost svih finansijskih transkacija. Sve velike zemlje kao SAD ili pripadnice Europske unije se bore da nađu način ukinu mogućnost otvaranji tih off-shore računa.

"Za te velike zemlje objavljivanje ovakvih informacija i ima značaja, dok za nas objavljivanje ovakvih informacije je više simboličkog karaktera, da bi se pokazalo da se nešto dešava", tvrdi Čičić.