Nakon Izvještaja, reagovala je i bivša ministrica vanjskih poslova Bisera Turković.

Ona kaže da je sve izvučeno iz konteksta sa “pogrešnim interpretacijama i tumačenjem revizorskog izvještaja”.

Njenu reakciju prenosimo u cjelosti.

U vezi sa informacijama koje su objavljene na bazi izvještaja Ureda za reviziju BiH iznenađena sam sa pogrešnim interpretacijama i tumačenjem nalaza revizorskog izvještaja.
Revizorski izvještaj je potvrdio da su sva sredstva utrošena namjenski i u skladu sa zakonom!

Ured za reviziju u tački 1 navodi:

“…finansijski izvještaji Ministarstva istinito i tačno, u svim materijalnim aspektima, prikazuju finansijsko stanje imovine, obaveza i izvora sredstava na dan 31.12.2022. godinu i izvršenje budžeta za godinu koja se završava na navedeni datum, u skladu sa prihvaćenim okvirom finansijskog izvještavanja.”

U tački 2 izvještaja se jasno navodi:

“…financijske transakcije i informacije Ministarstva za 2022. godinu u skladu su, u svim materijalnim aspektima, sa zakonima i drugim propisima koji su definirani kao kriteriji za danu reviziju.”

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je u proteklom periodu, a što jasno potvrđuje i revizorski izvještaj, ostvarilo značajne uštede.

“ U pregledu rashoda i izdataka po ekonomskim kategorijama – ukupno, u periodu od 1.1. do 31.12.2022. godine iskazani su ukupni rashodi …što je za 14.817.183 KM manje u odnosu na rashode odobrene budžetom za 2022. godinu.”

Sve transakcije obavljene su transparentno, namjenski, opravdano i u skladu sa zakonom. Nigdje u revizorskom izvještaju ne stoji formulacija prekoračenje limita po bilo kom osnovu.

Ministarstvo je aktivno radilo na realizaciji svih preporuka ranijih izvještaja Ureda za reviziju

i provelo je aktivnosti koja su značajno unaprijedile poslovanje u odnosu na prethodne godine.

U isto vrijeme, ostvareni su značajni rezultati na međunarodnoj sceni, održani su brojni bilateralni i multilateralni sastanci širom svijeta sa ministrima i šefovima država. Bosna i Hercegovina je obnovila veze sa mnogim državama koje su bile zapostavljene, sa nekoliko država su uspostavljeni bezvizni režimi. Poslije puno napornog lobiranja Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status za članstvo u EU. Kao posljedica putovanja značajno su porasle strane investicije u Bosni i Hercegovini, posebno u specifičnim granama privrede gdje su ostvareni milionski prihodi.

Jedan od osnovnih zadataka ministra vanjskih poslova jeste da zastupa interese Bosne i Hercegovine u diplomatskim odnosima prema drugim državama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama, što podrazumjeva stalna putovanja i kontakte.

Ministar nije jedini koji je u obavezi da putuje, kako je Revizijski izvještaj konstatovao:

“Evidentirani rashodi u sjedištu uglavnom se odnose na sastanke rukovodstva sa ambasadorima BiH, zvanične, bilateralne posjete, pohađanje obuke za mlade diplomate, prisustvovanje konferencijama, sastancima, učešće na forumima, posjete DKP mreži, odlazak i povratak u DKP mrežu itd.”

“Zakonom o budžetu za 2022.u Ministarstvu je odobreno 520 zaposlenih, dok je prema pregledu dinamike zapošljavanja na dan 31.12.2022. u Ministarstvu bilo zaposleno ukupno 469 osoba (240 osoba u sjedištu Ministarstva, a 229 osoba u mreži DKP).”

Treba napomenuti da za putovanja na daleke destinacije nema direktnih letova iz Sarajeva, a u neposrednom post-COVID periodu letovi su bili mnogo rjeđi sa slabim konekcijama tako da se mnogo više vremena gubilo na putovanju. Zbog nepostojanja direktnih letova periodi čekanja za sljedeći let su se često koristili za održavanje sastanka na usputnim destinacijama.

Jedno od putovanja pomenutih u revizorskom izvještaju je posjeta SAD-u te sastanci sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom koji su doprinijeli da Bosna i Hercegovina dobije finansiranje još osam novih projekata za period od 2023 do 2027 u iznosu od 365 miliona dolara. Program sastanaka kao i izvještaji su dostavljeni nadležnim službama MVP-a, a sastanci su bili i medijski popraćeni.


Ponekad je rezultat putovanja mjerljiv u kratkom vremenskom roku kao npr. u slučaju, putovanja u Australiju (sastanci sa ministricom vanjskih poslova i ministrom industrije i znanosti) spomenutog u revizorskom izvještaju, a koje je rezultiralo

sa 35 odobrenih stipendija studentima iz BiH od po 15.000 US$ što u ukupnom godišnjem zbiru iznosi 525.000 US$, kao i za buduće studente u narednim godinama. Osim toga, rezultiralo je i sa spremnošću domačina da se potpiše Sporazum o uzajamnom penzijskom osiguranju, te osnivanjem Australijsko/bosansko hercegovačke privredne komore sa ciljem da bude nosilac poboljšanja robne razmjene između dvije zemlje.

Sličan slučaj je i sa posjetom Kraljevini Tajland gdje su održani sastanci sa ministrom vanjskih poslova i podpredsjednikom vlade, potpisan je Sporazum o ukidanju viznog režima za nosioce službenih i diplomatskih pasoša, održani su sastanci sa Privrednom komorom sa ciljem uspostave bolje privredne saradnje između dvije zemalje. Putovanje je uključilo i bilateralnu posjetu Indoneziji gdje su sastanci održani sa podpredsjednikom države, predsjednikom vlade, ministrom vanjskih poslova, ministrom za investicije, ministrom za ekonomiju, predsjednikom Parlamentarnog odbora za vanjske poslove…. Rezultat, novi milionski poslovi za bh. privredu.

Izuzetno je važna i bilateralna posjeta ministrici vanjskih poslova Francuske kako bi se otklonile i zadnje prepreke kandidatskom statusu za članstvo BiH u EU. Održan je i sastanak sa savjetnicom predsjednika Macrona kao I bilateralni sastanci, te sam učestvovala na Pariškom forumu. Posjeta je široko medijski popraćena.

U izvještaju je pomenuta i Minhenska sigurnosna konferencija na kojoj je učestvovalo 16 predsjednika država, 16 predsjednika vlada, 38 ministara vanjskih poslova, 20 ministara odbrane i drugi predstavnici. Na jednom od panela sam govorila o sigurnosnim izazovima u region. O svemu je izvještavano i sve je medijski praćeno.

Slično je i sa bilateralnom posjetom Maleziji i Singapuru, gdje su održani sastanci na najvišem nivou, sa šefovima država, ministrima vanjskih poslova, zvaničnicima. Posjeta je rezultirala novim ulaganjima u prehrambenu industriju.

O svemu je obavještavano kako službenim tako i medijskim putem.

Pomenuto je i putovanje na Maldive, uzvratna posjeta njihovom ministru koji je posjetio Bosnu I Hercegovinu, obiljažavanje dvadeset pet godina uspostave diplomatskih odnosa, posjeta i razgovori sa predsjednikom Maldiva, sastanci sa ministrom vanjskih poslova i drugim zvaničnicima, sastanak sa turističkom zajednicom.

Na Bali sam bila pozvana da učestvujem u multilateralnom skupu pod nazivom “15 Demokratski forum na Baliju” na kojem su prisustvovali predstavnici 112 zemalja i 5 međunarodnih organizacija. Predstavnici Bosne I Hercegovine su učestvovali i prethodnih godina na istom forumu. Održano je nekoliko bilateralnih sastanaka. Učestvovala sam i izlagala na još jednoj multilateralnoj konferenciji koja je održana na Baliju, na koju sam bila pozvana da budem govornik, u organizaciji Qatara i Indonezije, pod nazivom “ Prava žena na obrazovanje u Avganistanu”. Učesnici su bili od specijalnog predstavnika Generalnog sekretara UN-a, preko podpredsjednika Evropske komisije, SAD-a, Britanije, Holandije, Norveške, Turske, Pakistana…. predstavnici preko 100 zemalja

Podržavam transparentnost, otvorenost i odgovornost, ali ne i iznošenje djelomičnih podataka sa krivim i tendencioznim tumačenjima.

U prilogu se nalaze linkovi kojima se javnost informisala o pomenutim putovanjima.


(Admir O.)