5.9.2023. 17:15
0
Koliko na crnom tržištu koštaju lažni pasoši i za šta se koriste?
FOTO: MUPKS
Pripadnici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo zaplijenili su jučer više od 81.000 eura, ali i stotine dokumenata poput pasoša, ličnih karata i vozačkih dozvola, te uhapsili i podnijeli izvještaj protiv tri lica, koja su prijavljena za krijumčarenje osoba.

Izvještajem su obuhvaćeni Kareem Baban Mohammed (33), državljanin Iraka, Ilhan Onen (37), državljanin Turske i Emir Njemčević (51), državljanin BiH, a za sve njih je Tužilaštvo BiH zatražilo pritvor, navode Nezavisne.

Policija je 1. septembra uhapsila I.O. na području općine Novo Sarajevo, te ličnim i pretresom stana koji je koristio pronašli i oduzeli više stotina različitih dokumenata – pasoša, ličnih karti, vozačkih dozvola, te drugih dokumenata i javnih isprava izdatih u Turskoj.

“Za ove tri osobe se sumnja da su članovi međunarodne organizovane grupe koja se bavi krijumčarenjem osoba, na način da su prevodili ili omogućavali različitim osobama nezakonit prelazak državne granice BiH, uz njihov lični pristanak”, rekli su iz MUP-a KS.

Iz Tužilaštva BiH su saopćili da su osumnjičeni pod istragom zbog sumnje da su, djelujući kao dio međunarodne organizovane kriminalne grupe, nekoliko mjeseci učestvovali u krijumčarenju većeg broja državljana Turske, kao i drugih zemalja, koje su ilegalno transportovali u BiH, pronalazili im smještaj i prevoz iz Sarajeva prema USK, odakle su krijumčareni dalje prema Hrvatskoj i drugim zemljama EU.

Kako lažna ili ilegalno dobijena dokumenta na Balkanu omogućavaju krijumčarenje u zemlje EU 

Policijske strukture koje istražuju organizirane kriminalne grupe na ili sa Zapadnog Balkana ukazaju na lakoću dobijanja lažnih pasoša ili drugih lažnih ili ilegalno pribavljenih dokumenata. 

Mnoge aktivnosti povezane sa kriminalnim radnjama, poput trgovine ljudima, lica moraju fizički da se kreću preko granica i ne žele da budu otkriveni. Zbog toga su potrebna lažna dokumenta.

Prema nekim istražiteljima Interpola, učestalost ovog problema na Zapadnom Balkanu ukazuje na to da postoje grupe koje izrađuju falsifikovana dokumenta kao kriminalna služba. 

Pri izradi se kombinuju stvarne i izmišljene identifikacijske informacije kako bi stvorili lažne identitete koje mogu koristiti za putovanje ispod radara ili za prolazak procesa verifikacije identiteta. Međutim, uvođenjem biometrijskih dokumenata, izrada lažnih dokumenata nije tako česta kao nekada. Umjesto toga, kriminalci i kriminalne grupe imaju tendenciju da koriste originalna dokumenta ili ih modifikuju za obavljanje ilegalnih aktivnosti. 

Postoje dva glavna načina na koji kriminalci dobijaju takva dokumenta. Ili fizički mijenjaju važeći pasoš koji je ukraden ili kupljen na crnom tržištu promjenom fotografije ili biografskih podataka, ili ilegalno kupuju važeći pasoš u svoje ime ili pod lažnim imenom podmićivanjem korumpiranog službenika. Pri tome kriminalac tražen u inostranstvu može promijeniti svoj identitet i kretati se neopaženo kao državljanin zemlje Zapadnog Balkana. Druga alternativa je da kriminalci sa prostora Zapadnog Balkana mogu da dobiju putne isprave iz zemlje EU i da se slobodno kreću unutar šengenskog prostora. 

Identifikovanje takvih lica otežava činjenica da je malo razmjene podataka među institucijama za sprovođenje zakona u regionu Zapadnog Balkana. Postoji tendencija da se radije sarađuje preko INTERPOL-a, nego direktno.

Najpoznatiji slučajevi u regionu

Nedavno je u regionu otkriveno da su korumpirani policijski službenici ilegalno izdavali pasoše ljudima kako bi im omogućili da izbjegnu krivično gonjenje u drugim zemljama. 

Slučaj u Sjevernoj Makedoniji koji je javnosti poznat kao „Dvojnik” u aprilu 2021. godine opoziciona stranka Sjeverne Makedonije VMRO-DPMNE tvrdila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova izdalo najmanje 215 pasoša stranim kriminalcima uključujući i brojne glavne šefove kriminalnih grupa, piše Balkaninsight.

Jovan Vukotić je navodno bio šef crnogorskog klana Škaljari, jedne od dvije najveće grupe za trgovinu drogom na Zapadnom Balkanu, a tražen je u Grčkoj zbog sumnje u trgovinu drogom i druge teške zločine. 

On je uhapšen 2018. godine u Turskoj i poslat u Srbiju, gdje je odslužio 15-mjesečnu kaznu zbog korištenja lažnog pasoša, prije nego što je u februaru 2020. izručen Crnoj Gori. U Crnoj Gori je bio tražen zbog pokušaja ubistva, ali je tužilaštvo obustavilo postupak protiv njega u julu 2020. godine. Nakon što je u januaru 2022. pušten iz zatvora, tužilaštvo ga je optužilo za izbjegavanje 22 800 eura poreza. Nekoliko mjeseci kasnije ubijen je u Istanbulu, pisao je KRIK. 

Prema informacijama turske policije, Vukotić je ilegalno ušao u Tursku sa pasošem iz Sjeverne Makedonije koji je na Kosovu dobio pod lažnim imenom Predrag Popović.

Sjeverna Makedonija nije jedina zemlja u Jugoistočnoj Evropi koja ima problem sa lažnim pasošima. Grčka policija je 2022. godine, uz podršku EUROPOL-a, razbila kriminalnu mrežu koja je bila uključena u proizvodnju i širenje lažnih dokumenata u Grčkoj. EUROPOL je pokrenuo istragu u martu 2021. godine i otkrio da je kriminalna organizacija uspostavila štampariju u Atini za falsifikovanje različitih putnih isprava. U junu 2022. godine vlasti su uhapsile osam osumnjičenih koji su krijumčare migranata snabdjevali putnim ispravama i na taj način olakšali ilegalne ulaze iz Egipta u EU, zaplijenivši 362 falsifikovana dokumenta, tvrdi Reuters. 

Kupuju se hrvatski pasoši kako bi se olakšao ulazak u EU

Da su "privlačni" hrvatski pasoši govori i članak Večernjeg lista o lažnim hrvatskim pasošima koje su pribavljali srbijanski kriminalci za 10.000 do 20.000 eura. 

Hrvatske pasoše su proteklih desetljeća, prema pisanju medija, imali i kriminalci Luka Bojović Pekar, Milorad Ulemek Legija, Zvezdan Jovanović, Cvetko Simić Preletač, balkanski Escobar Darko Šarić, neki od članova pljačkaške skupine Pink Panther...

Hrvatski pasoši omogućavaju lak pristup EU, posebno sada kada je Hrvatska dio šengenskog prostora. U prošlosti je navodno nekoliko kriminalnih ličnosti visokog profila iz Srbije uhapšeno sa lažnim hrvatskim pasošima, među kojima su Siniša Petrić, Vladimir „Budala” Milisavljević... uključujući i istaknuti slučaj Filipa Koraća (za koga se navodi da ima veze sa ključnim kriminalnim akterima u balkanskom podzemlju), kome je u junu 2022. godine uručena jednogodišnja uslovna zatvorska kazna zbog falsifikovanja hrvatskog pasoša, o čemu je pisao Jutarnji list.

Nezakonito preuzimanje bh. dokumenata naročito je privlačno iz razloga što za razliku od zemalja u okruženju, u BiH zatvorska kazna kraća od godinu dana može se otkupiti plaćanjem novčane kazne. 

Kriminalci iz Srbije i Hrvatske zbog toga koriste bosansko državljanstvo, prebacujući tamo svoje kazne kako bi izbjegli zatvor, pisao je Glas Srpske. 

Bosna i Hercegovina se takođe koristi kao tranzitna tačka za osobe sa falsifikovanim dokumentima koji pokušavaju da uđu u EU. Prema podacima Granične policije BiH, etnički čečenski državljani Rusije nedavno su pokušali da uđu u Bosnu i Hercegovinu preko sarajevskih i tuzlanskih aerodroma koristeći bezvizni režim, navodi RSE.

Koliko koštaju lažni pasoši na crnom tržištu? 

Hapšenjem Užičanina Darka Karaičića i njegove organizovane kriminalne grupe, otkriveno je da su originalna srbijanska dokumenta, u kojima su bile fotografije osoba za kojima su Srbija ili Crna Gora raspisale potjernice zbog ubistva i drugih teških zločina, prodavali za najmanje 8.000 eura. Tu cijenu je, između ostalog, platio Budvanin Vasilije Rafailović, blizak ozloglašenom kavačkom klanu, koga crnogorsko pravosuđe sumnjiči za dvostruko ubistvo, piše Srpska info. 

"Dokumenta koju je prodavala Karaičićeva kriminalna grupa su originalna, s tim da su u njima fotografije bjegunaca a podaci ili umrlih ili onih koji služe dugogodišnje zatvorske kazne, i kojima sigurno još izvjesno vrijeme neće biti potrebni pasoši i lične karte. Ova dokumeta plaćana su i po 8.000 evra, jer je trebalo podmiriti i matičara koji je izdao krštenicu, policajca koji je našao čije podatke uzeti. Svako od njih ima svoju cijenu, i zbog toga su ova dokumenta kupovali krupniji, opasniji kriminalci. Ali dokumenta su bila originalna i onaj ko ih je posjedovao nije morao mnogo da strahuje da li će biti razotkriven",  kaže sagovornik “Blica” blizak sigurnosnim službama.

Švedski pasoš najpoželjniji

Švedski pasoš je najpoželjniji na svijetu a omogućava putovanje bez vize u 176 država, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje firme “Nomad Kapitalista”.

Za njim slijede pasoši država, mahom članica EU- Belgija, Italija, Španija, Irska, Finska, Njemačka, Danska, Švicarska (nije u EU), Luksemburg i Francuska. Pasoš SAD, koji je do skoro uz njemački i britanski, smatran za najmoćniji, sada je na 35. mestu, sa putnom ispravom Slovenije. Od bivših jugoslovenskih republika, hrvatski pasoš je na 49. mjestu, Srbije na 73., Makedonija i Crna gora dijele 76. mjesto, a BiH je na 85. mjestu. Na posljednjem, 199. mjestu je pasoš Avganistana, navodi Srpskainfo. 

0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.