Prikupljale su, navodi se iz Ambasade, poticaje, dobivale ugovore i dobivale tendere Vlade i institucija RS-a.

"Koliko je legitimnih poduzeća i njihovih radnika, koji nisu vezani uz porodicu Dodik, promaklo?", pitaju.

Ambasada SAD-a, koja se u posljednje vrijeme sve češće oglašava u vezi sa sankcijama kompanijama u manjem bh. entitetu ranije je navela kako je Vlada RS 2023. i 2024. godine potpisala ugovore vrijedne preko 70 miliona KM s kompanijama Prointer, Kaldera i Sirius 2010. Sve kompanije koje su sada pod sankcijama američkog OFAC-a zbog njihove uloge u omogućavanju korupcije, naveli su ranije iz Ambasade i pitali jedno:

"Gdje je novac!?"

S druge strane, pet kompanija koje su Sjedinjene Američke Države uvrstile 18. juna na tzv. crnu listu planiraju likvidaciju starih, te osnivanje novih na koje će prebaciti radnike i po mogućnosti ugovore, jer su im sankcije onemogućile poslovanje.

Tim kompanijama, koje su se bavile informacijskim tehnologijama, energetikom i medijima, državne i entitetske institucije i poduzeća su na tenderima dodijelile 1.801 posao vrijedan 240,4 miliona eura.

Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH za RSE su također kazali da preregistracija kompanije kako bi se izbjegle ili zaobišle sankcije nije dozvoljena, prema američkim zakonima.

Ukazali su da je uredbom američkog predsjednika Joa Bidena, po kojoj su sankcije izrečene, zabranjena svaka transakcija sa sankcionisanim osobama ili kompanijama, primitak bilo kakvih sredstava od njih i "svaka zavjera stvorena radi kršenja tih zabrana".

Kompanije ne smiju biti "u vlasništvu, ili pod kontrolom, ili djelovati, ili navodno djelovati za ili u ime, direktno ili indirektno, bilo koje osobe čija su imovina i interesi u imovini blokirani u skladu s ovom naredbom", odnosno onih koji su sankcionisani.

(Erna H.)