On je na predsjedničkim izborima 1960. godine, pobijedio dotadašnjeg potpredsjednika SAD-a, republikanca Richarda Nixona. Na ruti Kennedyjevog posljednjeg, dvodnevnog putovanja, predviđenog uoči planirane, ponovne kandidature, bilo je ukupno pet gradova. U prva dva, San Antoniju i Houstonu, Kennedy je dočekan srdačno. Dobrodošlicu su mu poželjeli i u Fort Worthu. Jutro nakon te prve noći, provedene u Teksasu, koji je smatran uporištem ekstremneameričke desnice, održao je nekoliko govora, a njegova iduća destinacija bila je aerodrom, Love Field, u Dallasu.

Nakon što su se predsjednik i prva dama pozdravili s ljudima, koji su ih tamo dočekali, sjeli su na zadnje sjedište kabrioleta koji ih je vozio prema mjestu gdje je Kennedy trebao održati još jedan u nizu svojih planiranih govora. Uz 16 kilometara dugu dionicu puta, do Trade Marta, 200.000 okupljenih ljudi razdragano je pozdravljalo predsjednički par. Automobil je prošao kroz predio Dealey Plaza te se polako približavao samom centru Dallasa. U trenutku kada su se, predsjednik i supruga, provezli pokraj zgrade gradske biblioteke, čuli su se pucnji. Bilo je točno 12.30 sati kada je prvi metak pogodio Kennedyja, prostrijelivši mu vrat. Odmah je uslijedio i drugi - kobni metak pogodio je Kennedyja u potiljak.

Iako je auto, s teško ranjenim predsjednikom, vrlo brzo stiglo do Memorijalne bolnice Parkland, Kennedyju doktori više nisu mogli pomoći. Tačno u 13 sati, 35. predsjednik SAD-a proglašen je mrtvim. Imao je samo 46 godina. Za nešto više od sat i pol, došlo je do ekspresne tranzicije izvršne vlasti. Prije nego što je avion s Kennedyjevim mrtvim tijelom poletio sa aerodroma, u predsjedničkom avionu, Air Force One, tačno u 14.38 sati, pred udovicom, Jacqueline Kennedy, potpredsjednik Lyndon B. Johnson, položio je zakletvu. Milioner, čiji su ranč zvali 'Teksaška Bijela kuća', postao je 36. predsjednik SAD-a.

Opis osumnjičenog odmah je dostavljen svim policijskim stanicama, a nedugo nakon toga, policajac J. D. Tippit, prepoznao je Oswalda, no on ga je pred svjedocima ubio iz pištolja. Nedugo nakon toga, u 13.50 sati, policija je, u kinu, uhapsila Oswalda te je smješten u pritvor. 12 sati nakon atentata, Oswald je optužen za ubistvo predsjednika Kennedyja i policajca J.D. Tippita.

On je tvrdio kako je 'žrtvovan zbog svojih uvjerenja' te je tražio da ga zastupa glavni advokat Komunističke partije SAD-a, John Abt. Nakon dvije noći, provedene u pritvoru, u gradskoj vijećnici u Dallasu, Oswalda su, 24. novembra, ujutro, odlučili premjestiti u okružni zatvor. Sve su to tada budno pratili novinari, a preseljenje glavnog osumnjičenog za ubistvo Kennedyja uživo je prenosila i televizija. Upravo zahvaljujući tome, televizijske su kamere zabilježile i trenutak kada je Jack Ruby, vlasnik nekoliko lokalnih noćnih klubova, ušao u garažu gradske vijećnice te je iz pištolja pucao u Oswalda. Osumnjičeni za ubistvo predsjednika završio je svoj život u Memorijalnoj bolnici Parkland, istoj onoj bolnici u kojoj je, samo dva dana ranije, umro J.F.Kennedy. Jack Ruby proglašen je krivim za ubistvo te je osuđen na smrt. Iako je teksaški sud tu odluku poništio, Ruby novo suđenje ipak nije dočekao, umro je prije nego što je postupak počeo.

Nakon niza saslušanja, u sklopu istrage, koja je trajala desetak mjeseci, zaključeno je da je Lee Harvey Oswald djelovao sam te da iza njega nije stajala nikakva organizacija. FBI i Warrenova komisija, formirana da ispita mogući komplot, ustvrdili su da je Oswald bio jedini organizator i izvršilac. Nešto kasnije, posebna kongresna Komisija donosi zaključak da je istraga loše provedena i da je Kennedyjevo ubistvo rezultat konspiracije.

Kennedyjevo je ubistvo oko kojeg se pletu razne teorije zavjere, pucnji na njega bili su inspiracija za brojne knjige i filmove, dokumentarne serije, i okrugle stolove. Teško je čak i pobrojati koliko raznih teorija i objašnjenja ima ko sve stoji iza atentata: od mafije, Kubanaca i Rusa do CIA-e i desničara unutar američke vlasti, prenose Vijesti.

John F. Kennedy bio je posljednji, ali ne i jedini američki predsjednik koji je ubijen za vrijeme obnašanja te dužnosti. Ubistvom su prekinuti mandati Abraham Lincoln, kojeg je 1865. godine, ubio John Wilkes Booth, a na isti su način, život i karijeru, završila još dvojica američkih predsjednika - James A. Garfield (1881. i Charles J. Guiteau) i William McKinley (1901., Leon Czolgosz).

(Ajdin B.)