23.2.2024. 21:22
0
Izbore u Južnoj Africi s najvećom pažnjom prate sve svjetske sile, Izrael i Palestina
Nekadašnja Jugoslavija uzima se kao rijedak primjer države čiji je diplomatski uticaj u svijetu bio puno veći od onoga što je ona značila u polju ekonomije ili vojske. Iako se svijet od raspada Jugoslavije znatno promjenio, Južna Afrika sa svojom politikom danas podsjeća na neka druga vremena, s tim da interesovanje za ovu državu sada pokazuju sve velike sile, i Izrael i Palestina.

Od početka ruske agresije na Ukrajinu oči Zapada, koji u Južnoj Afirici ima veliki uticaj, uprte su u rukovodstvo te države. Sjedinjene Američke Države pokušale su uvjeriti predsjednika Cyrila Ramaphosu da podrži Kijev i odmakne se od Rusije, partnera iz BRICS-a.

Državni sekretar SAD Antony Blinken, govoreći o odnosu Južne Afrike i Zapada u kontekstu Ukrajine, priznao je da njegova država zbog naslijeđa apartheida (kojeg je Washington podržavao), stoji lošije od Rusije. Ramaphosa već dvije godine pokušava zadržati odnose sa Moskvom i sa Zapadom i ne želi da naljuti Kijev. U tome je uspio.

Zapad od Južne Afrike ne traži ništa osim onoga što je dobio – Rusija neće upotrijebiti forum BRICS-a za rat u Ukrajini, pa na samit u toj afričkoj zemlji nije došao ruski predsjednik Vladimir Putin iz straha da će biti uhapšen po optužnici iz Haga.

Ipak, Ramaphosa i Južna Afrika razljutili su Washington kada su su odlučili pred Međunarodnim sudom pravde optužiti Izrael za genocid zbog rata u Pojasu Gaze, istovremeno vršeći pritisak na različite države. Taj diplomatski, pravni i politički obračun još traje i već sada je veliki udarac za Izrael i za njegove saveznike.

Gotovo sve u Južnoj Africi posljednjih trideset godina obilježeno je Nelsonom Mandelom i posljedicama apartheida. Njegova stranka Afrički nacionalni kongres (ANC) već trideset godina samostalno upravlja Južnom Afrikom, odnosno na izborima dobija apsolutnu podršku. Sunovrat stranke počeo je sa prethodnim predsjednikom Jacobom Zumom (2009. – 2018. godina), a Ramaphosa je, u najvećoj mjeri bezuspješno, pokušao popraviti stanje u zemlji.

Ove sedmice je Ramaphosa najavio parlamentarne izbore za 29. maja, a ANC bi prema anketama trebao koalicionog partnera da uspostavi vlast. Loša ekonomska situacija, prekidi u isporuci električne energije, porast kriminala i rekordna nezaposlenost (čak trideset posto i gotovo šezdeset posto kod mladih između 15 i 24 godine), neki su od faktora koji su doveli do pada popularnosti.

Neke ankete ukazuju da bi ANC mogao osvojiti ispod četrdeset posto glasova, što bi za njih bio katastrofalan rezultat. Na lokalnim izborima 2021. godine ANC je bio ispod pedeset posto podrške.

Pad popularnosti ANC-a znači da bi Ramaphosa, za novi i posljednji mandat na mjestu predsjednika, trebao podršku drugih stranaka, budući da Južna Afrika ne bira predsjednika na direktnim izborim, već u parlamentu koji broji 400 mjesta. Upravo je to glavna tačka interesa Zapada, Rusije, Kine, Brazila, ali i Izraela i Palestine za izbore u Južnoj Africi.

Ankete pokazuju da su dvije druge najpopularnije stranke Demokratska alijansa (DA), najveća opoziciona snaga, na čijem se čelu nalazi bijelac John Steenhuisen i ljevičarski Borci za ekonomsku slobodu (EFF) koje predvodi Julius Malema koji je u nekim stavovima u vanjskoj politici, posebno prema interesima Zapada, radikalniji od trenutne vlade. Pored njih na izborima će se pojaviti i manje stranke, od koje neke predvode bivši članovi pomenutih velikih stranaka.

Steenhuisen je poručio da je ovo „odbrojavanje do historijskog trenutka u kojem Južna Afrika ima priliku da se spasi od trideset godina neuspjeha ANC-a, korupcije i zarobljavanja države“, a iz EFF-a da je ovo „prilika za sve Južnoafrikance da stave tačku na bijedu koju smo pretrpjeli kao nacija pod nekompetentnom, korumpiranom i pogrešnom upravom vladajuće stranke“, DA je na prošlim izborima osvojila malo preko dvadeset posto glasova, što je broj koji se otprilike podudara sa brojem stanovnika te države koji nemaju afričko porijeklo.

Steenhuisen mora dobiti podršku i većinskog stanovništa, pa obećava popravljanje ekonomije i isporuku električne energije iz obnovljivih izvora, ukazujući na primjere iz zajednica u kojima vlada njegova stranka.

EFF je stranka čija popularnost raste, nakon što su 2019. godine osvojili deset posto glasova, a neke ankete govore da bi po mogli preskočiti DA. Malema je energičan vođa koji se pojavljuje sa crvenom beretkom, a ranije je izbačen iz ANC-a gdje je predvodio podmladak stranke.

Malema obećava nacionalizaciju banaka i rudnika, eksproprijaciju zemljišta u vlasništvu bijelaca, borbu protiv kriminala jačanjem policije i vojske, hapšenje korumpiranih, stabilno snabdjevanje električnom energijom, gradnju socijalnih stanova i puteva, otvaranje radnih mjesta i dohodak za nezaposlene. To ga čini popularnim kod mladih ljudi u Južnoj Africi, ali i u drugim afričkim državama, jer ga se vidi kao političara kakve je Afrika imala tokom borbe za dekonolonizaciju.

Pad ANC-a ispod pedeset posto glasova otvara različita pitanja u Južnoj Africi, a prije svega kako sklopiti vladu. Upravo to je glavna briga svih zainteresovanih strana za južnoafričke izbore. Ovakav ANC ne raduje Zapad, ali ni članice BRICS-a, posebno ako se uzme u obzir da bi Malema krenuo u obračun sa Zapadom. Malema je veći kritičar Izraela od vladajućih, koristeći palestinski slučaj kao pogonsko gorivo za obračun sa rivalima i izjednačavajući borbu protiv apartheida sa borbom Palestinaca, tvrdeći da Hamas nije uradio ništa pogrešno te da je „borba jedina opcija“ kada si „potlačen“. Malema je optužio Ramaphosu da je došao na vlast uz pomoć novca iz Izraela.

Na koncu, Malema traži prekid svih političkih i ekonomskih veza sa Izraelom. Sa druge strane, Steenhuisen je puno bliži Zapadu i kada je riječ o vanjskoj politici, što se pokazuje stavom prema palestinskom pitanju, jer je ono trenutno važno pitanje na političkoj sceni Južne Afrike nakon što je ta država ponijela teret koji nisu htjele brojne arapske i muslimanske države.

Steenhuisenovo zagovaranje „dvodržavnog rješenja“, kojeg ovih dana odbacuju i izraelski zvaničnici, i osuđivanje Hamasa kao „terorističke organizacije“ njegovim kritičarima zvuči kao politika Zapada prema Izraelu i Palestini posljednjih sedemdeset godina.

Izborna kampanja u ovoj važnoj afričkoj državi je počela. Treća po veličini afrička ekonomija je došla pod lupu velikih sila koje žele predstojeće izbore iskoristiti za svoje ciljeve, računajući na poziciju Južne Afrike u međunarodnim odnosima, odnosno na veza sa Zapadom, Rusijom, Kinom...

Ovi izbori bi mogli promijeniti politiku Južne Afrike i donijeti jednoj strani važnu pobjedu na jugu kontinenta gdje je prosječna starost stanovništva samo osamnaest godina. Kako su ulozi ogromni ne bi nas trebali iznenaditi bilo kakvi događaji ili obrati.

(Patria)

0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.