Još uvijek se ne stišava bura oko odluke Vlade FBiH o donošenju Uredbe prema kojoj će minimalna plata na području Federacije Bosne i Hercegovine iznositi 1.000 KM. Mišljenja su suprostavljena, ali i dijametralno različita - dok mali broj građana podržava odluku, struka upozorava o "domino efektu" koji bi sprovođenje ove Uredbe moglo izazvati na makro nivou. 

"Zavadi pa Vlada(j)"

Vladu, na čelu sa premijerom Nerminom Nikšićem, ova odluka ne zabrinjava jer od iste ne odustaju. Tako su na press konferenciji za medije održanoj "svega" osam dana nakon usvajanja javnost uvjeravali da znaju šta rade i da je, iako je odluka donesena "ad hoc", sve isplanirano. Premijer Federacije BiH, obratio se javnosti na pomenutoj press konferenciji, te istakao da su se nakon donošenja odluke u većini javili poslodavci i njihovi eksperti koji osporavaju odluku.

"Jedan manji dio njih koji podržavaju i jedan dio poslodavaca koji šute jer nemaju radnike koji imaju platu manje od 1.000 KM. Istina je da će na bazi procjene PUFBIH po osnovu doprinosa poslodavci uplatiti 460 miliona KM u budžet, od čega za PIO 256 miliona, za zdravstveno 183 miliona KM i osiguranje nezaposlenosti oko 22 miliona, odnosno Zavodu za zapošljavanje. Niži niovi će od ovoga dobiti oko 77 miliona KM. Sredstva će doći u budžet FBiH, ali se ne mogu iskoristiti ni na šta osim na penzije", istakao je Nikšić, te nastavio:

"Radnici su pretvoreni u moderne robove i siguran sam da nijedan poslodavac na ugovoru nema radnika koji ne radi. Još jedna matrica je kako neko radnicima poklanja platu, možete misliti oni daju radnicima platu. Oni su se ugradili povećanjem cijena, zaštitili se od inflacije i zaradili ekstra profit", rekao je Nikšić.


(Press konferencija Vlade FBiH, 08.01.2025. god.)

S druge strane , iako podržava odluku Vlade, ministar rada i socijalne politike Adnan Delić šokirao je javnost izjavom da o odluci nisu konsultovani, izjavivši - "Da sam imao priliku uradio bih detaljne analize prije donošenja odluke o minimalcu" nakon čega se javnost još jednom uvjerila u "ad hoc" karakter ove odluke.

Dopremijer FBiH, Vojin Mijatović također je argumentovao donošenje Uredbe rekavši kako ovu odluku smatra najpravičnijom mjerom posljednjih 15 godina koja direktno utječe na bolji status radnika u FBiH, ali indirektno i na status poslodavaca u nedostatku i odlivu radne snage.

"Vlada FBiH će za koji dan usvojiti budžet za 2025. godinu u kome će biti subvencije za doprinose za kategorije obrtnika, malih i srednjih preduzeća, kako bi sačuvali radna mjesta koja su eventualno ugrožena usljed povećanja minimalne plate i primanja.

Smatram ovu odluku najpravičnijom mjerom posljednjih 15 godina koja direktno utječe na bolji status radnika u FBiH, ali indirektno i na status poslodavaca u nedostatku i odlivu radne snage. Sa ovom odlukom zaustavljamo odliv radne snage iz BiH i stvaramo uslove za dostojan život naših radnika. Džaba nam i država i fabrike ako ne bude ljudi", zaključio je Mijatović.



"Svaka strana ima dva kraja"

Međutim, iako u teoriji i po riječima Vlade FBiH minimalna plata od 1.000 KM rješava probleme radnika ekonomski sručnjaci i poslodavci su složni u tezi da će ova Uredba proizvesti lančanu reakciju i donijeti više štete nego koristi.

U intervjuu za Source.ba prof. dr. Željko Šain je upozorio na dugoročne posljedice.

„Povećanje minimalne plate sa 619 KM na 1000 KM je jako dobro za one koji su imali tu minimalnu platu i kojima država garantira da će dobivati 1000 KM. To je za njih normalno dobro, iako to neće riješiti njihove brojne probleme koje su imali i do sada. Međutim, što se tiče cijelog sistema plata, nagrađivanja i ličnih prihoda, to nije dobra odluka jer se faktički na taj način ne gradi sistem plata zaposlenika, nego se na srednji i dugi rok pravi još veći problem. Vlada nije trebala donijeti tako ishitrenu odluku, i to bez saradnje sa ekonomsko socijalnim vijećem i to, faktički, minutu pred njenu primjenu. To će izazvati cijeli lanac problema, ne samo kod poslodavaca nego i u privrednom i društvenom životu“, upozorava prof. dr. Šain.


(Prof. dr. Željko Šain)

Njegovo mišljenje dijeli i prof. dr. Sabina Silajdžić,  redovni profesor iz oblasti međunarodne ekonomije i razvoja na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, ističići da mjesto ove Uredbe, Vlada može i treba donijeti Uredbu o minimalnom dohotku radnika, koji će ispuniti željeno na način da će svaki radnik u FBIH imati minimalna primanja od 1000, pa moguće i do 1200 KM, a da se, pri tom izbjegnu svi gore pomenuti rizici.

"Kao prvo, vrijedi shvatiti da se pitanje minimalne plate ne definira Uredbom, već zakonima, i da je ovaj način vladinog intervencionizma na tržištu nezapamćen i neosnovan, ako govorimo o principima upravljanja tržištem rada. Uredba je mjera koja najčešće podrazumijeva djelovanje usljed "vanrednih okolnosti", u slobodno tržišnom sistemu koji odražava princip minimalne uloge države. Drugo, sadržaj ove Uredbe implicira rast troškova bruto plate od 65%, a koji je po definiciji neodrživ obzirom na predviđen omjer rasta. To je sila brojeva, i nikog ne treba da čudi što smo svi u šoku, u nevjerici", ističe prof. dr. Silajdžić.

Udruženje turističkih privrednika Bosne i Hercegovine uputilo je apel Vladi Federacije BiH i premijeru, izražavajući zabrinutost zbog predloženog povećanja minimalne plate na 1.000 KM. Iako podržavaju ideju dostojanstvene zarade za radnike, upozoravaju da odluka, donesena bez saglasnosti privrednika, može imati ozbiljne posljedice po ekonomiju. 

Ahmed Puškić, predsjednik Udruženja ugostitelja Federacije Bosne i Hercegovine, u najmanjem, ovom odlukom je ogorčen.

"Naše mišljenje je da plata treba da raste. Lud čovjek bi rekao da ne želi porast plate, mi smo apsolutno za to, ali jednostavno u javnosti političari kreiraju potpuno drugu sliku - da mi ne želimo, da izrabljujemo radnike što nije istina. Vi danas imate minimalnu platu 619 KM i topli obrok i naravno da želimo povećanje plate. Nama najveći problem predstavljaju doprinosi, jer mi na 1000 KM po radniku imamo 750 KM doprinosa, što mi ne možemo podnijeti. 

Neko ima više radnika i više zarađuje, dok neko ima manje radnika koji imaju manju dobit ali i manje troškove. Vi vidite da se javno kreira priča, posebno od strane političara kako smo mi tajkuni i vozimo skupa auta. Pa dobro, otvorite vi privatne firme, hajde gospodo! Radite za sedam ili osam hiljada mjesečno i imate jednu sjednicu. Lahko je pričati iz fotelje. Ja imam 18 radnika i kada smo uradili kalkulaciju došli smo do cifre od 11.000 KM dodatnih troškova mjesečno što prelazi moju zaradu“, kaže Puškić.

"Ne cveta cveće ni u naše preduzeće"

Privrednici najavljuju obustavu investicija, otpuštanje radnika, preseljenje pogona u RS.
Predsjednik Udruženja poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine Adnan Smailbegović u proteklih nekoliko dana prisustvovao je brojnim sastancima sa privrednicima širom zemlje. Na sastancima, koji su okupili više od 500 predstavnika različitih sektora privrede, razgovaralo se o štetnosti Odluke Vlade FBiH o minimalnoj plaći za 2025. godinu, koja je izazvala šokiranost i zabrinutost među privrednicima, saopćeno je iz Udruženja poslodavaca FBiH.

"Javnost je već upoznata sa vrlo mogućim posljedicama ove odluke, uključujući mogućnost masovnog otpuštanja radnika, smanjenje broja novih radnih mjesta i konkurentnosti domaće privrede, kao i gašenje ili preseljenja kompanija i proizvodnih pogona u RS ili čak susjedne zemlje.
Međutim, ono o čemu se ne govori, a što je od presudnog značaja za budućnost privrede u FBiH, jeste činjenica da privrednici uveliko najavljuju obustavu novih investicija i smanjenje postojećih ulaganja.

Zaustavljanje investicija znači stagnaciju privrede, smanjenje konkurentnosti, nemogućnost stvaranja novih radnih mjesta, smanjenje prilika za inovacije i napredak u industriji, kao i smanjenje atraktivnosti FBiH kao destinacije za strane investitore.

Rizici su mnogobrojni, a koliko će problema ili rješenja povećanje minimalne plate donijeti, ostaje nam da vidimo. 

Novinar: Amer Ahmić